Yeeesss!!! Senzacionalno vino. Ekstremno dobro napravljeno. Šokiran sam. Tako je američki vinski bloger Gary Vaynerchuk u svojoj videorecenziji opisivao Plenkovićev Zlatan plavac barrique iz 2004. i dodijelio mu izvanredna 93 boda na listi do 100. Podjednako je bio ushićen imirisom i okusom Dingača Bura iz 2006., kojem je dao samo dva boda manje. Puno lijepih riječi na zagrebačkom Festivalu Vino.com
2009. i Angela Muir, predsjednica ocjenjivačke komisije za vina srednje i istočne Europe britanskog Decantera, te Jan van Lissum, izdavač nizozemskog vinskog časopisa Proefschrift. U vrijeme kušanja 11 naših plavaca na Festivalu predstavljena je i izvanredna knjiga na hrvatskom i engleskom “Plavac mali, hrvatska sorta za velika vina” profesora zagrebačkog Agronomskog fakulteta Jasminke Karoglan Kontić, Edija Maletića i Ivana Pejića. U njoj su opisane rodbinske veze plavca malog s 11 crnih izvornih dalmatinskih sort i jednom bijelom (grk). Navedeni su i tipovi plavca među kojima odskače plavac mali sivi. Ovaj prirodni mutant nema tamnoplave nego zeleno-crvenkaste bobice i od njega se može napraviti samo bijelo vino. I to vrhunsko, pokazala je eksperimentalna proizvodnja. Uskoro će se prodavati i čokoti toga klona plavca, ali i drugih poput plavca velikog, slatkog, rodnog, sitnog…
U knjizi su opisani i standardi za plavce s najboljih položaja na kojima grožđe ima i 20-ak posto prosušenih bobica, što vinu daje poseban “začin”. S običnih položaja plavac, uz kraću maceraciju, daje fina rose vina, a uz prosušivanje ubranoga grožđa, radi se prošek koji može odležati desetljećima.
A najstariji trsovi plavca rastu u Dolu na Hvaru. Na položaju Draganjač redovito rodi dvadesetak čokota posađenih 1860. godine. Kad bi tog trsja bilo više i kad bi se samo od njega napravilo vino, zasigurno bi se i vinski bloger Gary Vaynerchuk ponovno, pa i jače, oduševio plavcem malim.