Šest godina i tri mjeseca sazrijeva u bačvama bez dotakanja. Za to vrijeme ostane samo 62 posto vina, ostalo ishlapi. Potom se puni u boce posebna oblika i zapremine 0,62 litre koje se zovu clavelin. Nije za svakoga, svakako nije za gemište. Rade ga u francuskoj regiji Jura, uz švicarsku granicu, od lokalne sorte savagnin blanc, a zovu žuto vino. Zašto žuto, vidi se u čaši, no da je riječ o posebnom vinu, više se osjeti na mirisu i okusu. Miriše na orahnjaču, okus mu “vuče” na konjak, ima i do 16 posto alkohola, a stoji… Kao i svako vino, stoji koliko netko želi platiti. A Château Chalon berbe 2000., koji smo kušali nakon 2005. i 2002., stoji stotinjak eura. I ima kupaca iako ga i proizvođači nazivaju najvećim neotkrivenim francuskim vinom.
Bilo je to “grand finale” uživanja u dvadesetak velikih bijelih vina iz Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske u kušaonici samoborskoga kralja kremšnita, odličnog vinara i velikog štovatelja vina Marijana Žganjera. Počelo je narančastim vinima koja su dugo macerirana, dakle, grožđe je ostalo u moštu tjednima, pa i mjesecima. Tako se rade crnjaci, da bi vina dobila boju jer je sok svakoga grožđa svijetao, odnosno bijel. Bijela vina maceracijom dobivaju i sastojke blagotvorne za zdravlje, vrlo složene mirise te posebno pun okus. Prvak ove kategorije bio je Chardonnay Milva vinarije Roxanich. Slijedila su dva Slovenca. To su Rebula 2006 selekcija Boruta Blažiča iz Goriških Brda te Rebula Grace 2009 Edvarda Svetlika iz Vipave. U toj su grupi razočarali neki favoriti iz Slovenije, ali odlično su prošla dva eksperimentalna vina Zdenka Šembera s Plešivice, još i danas mladoliki bijeli pinot 2002. te fini crveni veltlinac 2005.
Među narančastim vinima iz amfora najbolji je bio Rajnski rizling Amfora 2009. obitelji Tomac, a slijedili su ga vino iz amfore istog proizvođača, mješavina chardonnaya i desetak starih plešivičkih sorata berbe 2007. te Šemberov rizling iz amfore 2011.
Zdenko Šember istočio ga je iz bačve samo za ovu priliku. Vino još zrije i može se pretpostaviti da će nakon što odleži godinu, dvije u boci biti i bolje nego sad.
Ugodno je iznenadilo i jedino crveno vino među narančastima, cabernet sauvignon Amfora 2009. slovenske obitelji Erzetič s Goriških Brda. Za razliku od bijelih vina, za koja sok i kožice odmah nakon berbe idu u amforu, a potom sazrijevaju u drvenim bačvama, ovaj je cabernet napravljen klasičnim postupkom za crvena vina i tek nakon 18 mjeseci sazrijevanja u drvenim bačvama prebačen je u amforu. Što je time dobilo, moglo bi se zaključiti nakon kušanja istog vina koje nije bilo u amfori. Bez toga može se poručiti Erzetičima samo da je sjajno što smo ga probali. Odlično je.
To su bila vina o kojima se razgovaralo. Riječi su postale tiše već pri kušanju Côtes du Jura Tradition 2005,, koje je na tragu žutih vina, ali odležalo je samo dvije godine te u njemu ima i chardonnaya. Kad su potočeni pravi Château-Chaloni, svi su zašutjeli. Zadovoljni osmijesi dovoljno su govorili što misle o vinima koja su oduševila i Napoleona.
- Poslužili ste mi najbolje vino na svijetu – rekao je Napoleon Princu von Metternichu prije dva stoljeća u slavnoj njemačkoj vinariji Schloss Johannisberg kušajući veliki rizling iz tog podruma.
- Veličanstvo – odgovorio je princ caru – najbolje vino na svijetu nije iz Johannisberga nego iz Château-Chalona, gradića u vašem carstvu.
Château-Chalon je vinarija, ali i zaštićeno područje, odnosno apelacija za proizvodnju tih jedinstvenih vina od lokalne sorte savagnin. Vina odležavaju u bačvicama od 228 litara, a kad dio ispari od pretjeranog utjecaja kisika, štite se slojem kvasaca koji se stvara na površini i zove vinski cvijet. Umjerena oksidacija vinima daje poseban ton, a smanjivanjem količine u bačvi svi se sastojci koncentriraju.
U amfore bi vino trebalo staviti prije drveta
Prava je šteta da vinari iz francuske pokrajine Jura nisu spoznali vrijednost amfora, pa da vino nakon sazrijevanja u 228 litarskim drvenim bačvicama dodatno školuju u amforama.
Hvala na dodatnim informacijama. Gospodin Suhadolnik doista se iskreno smiješio kušajući ta vina, kao i mi svi ostali. No, njega je uhvatio objektiv.
Vinski cvijet sigurno lijepo miriše kad se brk gospodinu Suhadolniku tako nasmiješio. Za čitatelje koji ne znaju što je vinski cvijet i nisu ga vidjeli recimo da je to cvijet sličan lopoču, samo ne raste na površini vode već na površini vina. Vinski cvijet koji raste na žutom plavcu i lipovini u stručnim krugovima poznat kao plešivički vinski cvijet naylazi se na popisu od 84 ugrožene endemične svojte vaskularne flore Hrvatske.