Hrvatskoj je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji dozvoljeno stavljanje na tržište ili izvoz u treće zemlje vina s oznakom “Mlado vino Portugizac” do isteka zaliha koje postoje na dan pristupanja EU, a koje su verificirane i prijavljene Komisiji. Jasno je određeno da se nakon tog roka ne može koristiti taj naziv jer sadrži elemente zemljopisne oznake – Porto, odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede na pitanje hoće li nam Europska unija zabraniti korištenje imena portugizac za najpoznatije hrvatsko mlado vino.
Nisu odgovorili na pitanje kako ćemo zvati to vino. Rekli su kako su proizvođači bili upoznati s problemom te kako organizirati potrebne dodatne sastanke.Unatoč tome, vijest je poput bombe odjeknula na Plešivici, gdje postoji i robna marka Portugizac Plešivica pod kojom većina proizvođača plasira svoje vino. Vinari ne znaju trebaju li raditi nove etikete za ovogodišnju berbu i osjećaju se, kažu, kao da su na čekanju jer ne znaju tko će riješiti problem.
– Za ovaj tip vina potpuno je razvidno da se u različitim zemljama koriste različiti nazivi – tvrde u Ministarstvu. To je točno. Portugizac uzgajaju u cijeloj srednjoj Europi, može se reći na području bivše Austro-Ugarske. Zovu ga modra portugalka, portugieser blauer, portogheso nero, portugais noire,oportorebe…
I tu su elementi zemljopisne oznake Porto, zbog kojih će, čini se, samo nama ime biti zabranjeno.
Točno je da neki portugizac zovu i vöslauer, autrichien, raisin des roses, modra kraljevina… Možda bi i mi tebali preuzeti posljednje navedeno ime jer imamo već kraljevinu kao bijelu sortu. A zanimljivo je da neki i našu kraljevinu zovu portugais iako nema veze s “pravim” portugiscem, odnedavno bezimenim.
A njemu se dugo nije znalo podrijetlo. Vjerovalo se kako je ime dobio po rasadničaru podrijetlom iz Portugala koji je u Austriji prodavao trsove te sorte. Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, najveći poznavatelj sorti i njihova podrijetla u Hrvatskoj, lani je objavio kako je genetika pokazala da je ipak riječ o lozi koja nam je stigla iz Portugala.
Ondje su je uzgajali na velikim nadmorskim visinama, čak i iznad 1000 metara, pa ne čudi da se dobro snašla u krajevima koji su puno hladniji od Portugala. Maletić navodi kako je austrijski baron Von Fries 1772. iz Porta donio u regiju Vöslau u Donjoj Austriji. Osim što su ga raselili po susjednim zemljama, u Austriji su ga i “raskrižali”. Portugizac je otac nekoliko sorti, a najpoznatija je blauburger kojem je majka frankovka.
U Hrvatskoj portugizac uzgajaju od početka 19. stoljeća, a na Plešivici ga prvi put spominju 1850.
I tad se u njemu uživalo kao u mladom vinu koje se krajem jeseni služilo uz pečenu gusku, kuhani buncek te pečenice i krvavice s kiselim zeljem. S obzirom da lanjskog portugisca u buteljama još ima u prodaju na policama nekih trgovina, sad će ga biti lijepo popiti uz hladne nareske ili bijelo meso s roštilja.
Inače, po tom pravilu da se u nazivima vinane smiju preuzimati elementi zemljopisne oznake, više ni frankovku nećeo smjeti zvati frankovko, ni rajnski rizling rajnskim. Možda da preuzmemo onaj moj naziv za tu sortu koju obžavam – rajski rizling.
Ako su vam uzeli ime Portugizac koje oćito nije naše, nazovite to mlado vino našim imenom Croatugizac.
sorry
lp
Da, gle jeftini Porto na kojem piše Portugizac i neke švrljotine na nekom čudnom jeziku. Sigurno je dobar taj Porto.