S ponosom predstavljamo novitete iz Saints Hills vinarije koji će nam osvježiti ovo ljeto: St. Heels 2012 te novo vino, Malu Nevinu. St Heels 2012 je opol ili samotok od plavca malog, dozrijelog na obroncima Duingača; svjež, mirisan i pitak, a ujedno i zavodljiv i karakteran, baš kako se od njega i očekuje… Mala Nevina je drugi blend naše malvazije istarske i chardonnaya, napravljen kao citrusno i osvježavajuće vino koje se savršeno sljubljuje s bezbrižnošću ljeta…
Tim rukom pisanim riječima vlasnici vinarije Ivana i Ernest Tolj popratili su lansiranje dva nova vina. Oduševilo je pisanje pisma rukom u vrijeme kad većina komunicira sms-om, elektronskom poštom ili društvenim mrežama. Oduševila je, već prije, strast kojim se supružnici posvećuju vinima, ne samo svojima, a oduševila su i vina. Posebno taj jako crveni rosé s Dingača.
St. Heels nije novo vino, nova je samo berba. U vrućoj 2012. godini vinarija Saints Heels je od grožđa s najpoznatijeg i jednog od najboljih hrvatskih vinogradarskih položaja napravil doista iznenađujuće svježe vino, no ne i tipični ljetni rosé. Vino je, moglo bi se reći, ambivalentno. Ako se jako ohladi, poput pjenušca, bit će doista osvježavajuće tijekom ljetnih večeri, no šteta bi ga bilo tako jednostavno potrošiti, ako može biti šteta popiti fino vino. Kad se malo zagrije, na 14 stupnjeva kako se služe lagani crnjaci, St. Heels postaje “ozbiljno” vino, primjereno ljetnoj hrani, ponajprije laganijem mesu s roštilja. Ima on lijepih 13,5 posto alkohola, a u svijetu je običaj da se rosé zadrži na 11, najviše 11,5 posto. U svijetu, međutim, nitko ne radi rosé s položaja kakav je Dingač. Ernest Tolj i njegova ekipa takvo vino praktički nisu mogl izbjeći. Oni, naime, voze grožđe s južnih padina Pelješca u Dicmo gdje im je vinarija. Na tom se putu dio grožđa neizbježno stisne i sok izađe. Baš su taj samotok pretvorili u vino koje pršti mirisima maline, brusnice, crnog duda, a okus mu je kompleksan, s čvrstim tijelom i prekrasnom mineralnošću. Uživat će se u njemu i do polovice jeseni, sve dok hrana ne postane teška i ne počne tražiti “prave” crnjake.
Mala Nevina je, pak, lakša verzija zrelog vina čije ime nosi. Nevina je, naime, bilo prvo vino kojim je vinarija izašla na tržište. Obje su mješavina malvazije koja Maloj daje cvjetne arome i chardonnaya koji ju je začinio mirisima egzotičnog voća. Laganu joj slast daje alkohol kojeg također ima 13,4 posto pa treba biti oprezan. Vino je jako pitko, ali njegova snaga može prevariti.
Rose je poput mlađeg Digačevog brata, a Mala poput Nevinine sestrice pa bi se oba vina mogla opisati kao “light”. “Light” su i cijene, oko 90 kuna, što nije malo, ali mlada vinarija Saints Hills od početka, a prve su butelje izbacili 2010., nikad nije imala “milosti” prema kupcima. Uvjereni u kvalitetu vina, uspoređivali su se sa svjetskim, a ne domaćim uzorima i opravdano su dobivali pozitivan publicitet. Zbog toga, kao i relativno malih količina, Dingač 2008. napunili su u samo 4000 boca, a 2009. u 4260, prodaja im nije problem.
Obitelj je djecu nazvala po svecima, a vinograde po djeci. Na Dingaču je Sveta Lucia, u Komarni sveti Roko i u Istri sveti Ante. Mala Lorena još čeka vinograd, a ime vinarije Saints Hills znači Brda svetaca.
Temelje proizvodnji grožđa i njegovu preoblikovanju u vino u vinariji Saints Hills postavioje najpoznatiji svjetski vinski konzultant Michel Rolland. Mnogi drže da je baš Rolland kriv ili zaslužan za baršunasti Dingač Ivane i Ernesta Tolja, a taj epitet nije baš tipičan za ostala vina s tog predivnog položaja. Puno češće opisuju ih kao rustikalna vina, što je fina riječ za gruba.
Jaja od betona druga su posebnost vinarije. U njima fermentira dio mošta za Nevinu. Jaja su savršeni oblik za razvoj života, a i za vino mnogi kažu da je živo. I hrastove bačve su pokušaj stvaranja jajastog oblika. Krajeve moraju “odrezati” jer se drvo ne može toliko svinuti. Enolog Tomislav Svalina kaže da je oblik jajeta dobar i zato što se vino njegovano na finom talogu ne treba miješati. Kvasci se sami podižu uz zaobljene stijenke, što u drugim vinskim posudama nije slučaj.