Raste potražnja za osvježavajućim i laganim vinima, tvrde mnogi, a sve je teže, to je nedvojbeno, takva vina proizvesti. Već je druga godina zaredom iznimno vruća, a u takvim uvjetima grožđe brzo nakupi puno sladora, što znači da će i vina imati puno alkohola. Zbog suše, pak, korijen teško pronalazi vodu, posebice kod mladog trsja. Da bi spasila život, loza počne crpiti tekućinu iz grozda pa su bobice sve “siromašnije”, a malo je i kiselina koje vinu daju svježinu. Zato pri određivanju početka berbe više nego na sladore treba paziti na trenutak kad kiseline počnu padati i pojuriti u vinograd. Lani su berbe počele u drugoj polovici kolovoza, a ove bi godine mogle i prije.
Ponegdje se već i bere. Neki vinari dio grožđa oberu ranije kako bi im dio mošta bio kiseliji i poslije ga izmiješaju s onim drugim, slađim, te ga tako osvježe.
Za ovakvih ljeta vinogradare može spasiti navodnjavanje. No Istrani, čiji su vinogradi najviše pogođeni sušom, čak i ako imaju sustave za navodnjavanje, ne mogu natapati tlo jer je Županija zabranila zalijevanje.
- Ovu berbu bih najradije zaboravio – rekao je Glasu Istre Moreno Coronica (lijevo) iz sela Koroniki kraj Umaga.
Prošli je tjedan skidao gotovo zrele grozdove kako bi smanjio prinos na kilogram i pol po trsu te tako lozi olakšao borbu protiv suše. Inače se tim postupkom, koji se zove zelena berba, podiže kakvoća grožđa i vina, no sad ga rade samo kako bi loza preživjela. Prinos će, pretpostavljaju, biti od 20 do 50 posto manji.
U Baranji kažu kako će berba biti slična prošlogodišnjoj. Vrućina i suša još nisu jako naštetile vinogradima oko Kneževih Vinograda, Suze i Zmajevca. Posušili su se neki grozdovi u rubnim redovima vinograda, no većina uroda je u redu. A berba će sigurno početi već u kolovozu pa ostatak neće nastradati. Veću im je štetu, kažu, nanio proljetni mraz. Katastrofa bi mogla nastati samo kad bi prije berbe pala tuča.
Vina će biti manje nego što je uobičajeno, no ne očekuje se da će mu porasti cijena. Gotovo svi vinari u podrumima imaju zaliha iz prijašnjih berbi.
Ovogodišnju berbu mnogi uspoređuju s vrelom 2003. berbu. Tad su izvrsna vina dali vinogradi u hladnijim podnebljima poput sjeverozapadne Hrvatske, posebice oni s Plešivice. Vrlo dobri bili su i plavci s Pelješca i Hvara, no nisu dugo trajali. Zbog nižih kiselina brzo su izgubili svježinu. Tko ih je čuvao, nije profitirao.
Tople i sušne bile su i 2007., 2009. te 2011. Širom Hrvatske dale su dobra crvena vina, a bijela su najbolja bila u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Amfora 2007. obitelji Tomac, zahvaljujući prastaroj i prirodnoj tehnologiji, još oduševljava svježinom. Velimir Korak (desno) je 2007. napravio dva velika vina, crni pinot te chardonnay sur lie, i to ponovio 2009. Iz te godine odlične ocjene sad dobivaju vina s Dingača i Postupa te crnjaci iz Istre. Lani su se Kutjevčani Krauthaker i Galić istaknuli izvrsnim sauvignonima, a Belje vrlo finom graševinom. I vrele 2011. bilo je bijelih svježih vina. Krauthaker je s položaja Pomale Jelkovac napravio prekrasno svježe, ali puno vino, prvaka Festivala graševine. Vlado Krauthaker je s položaja Pomale Jelkovac napravio prekrasno svježe, ali puno vino, prvaka Festivala graševine. Motovunski vinar (čita se Tomac) lani je na Vinistri imao najbolju mladu malvaziju i tako konačno dobio službenu potvrdu kvalitete svojih vina.
Ovu godinu još gledamo kao ekstremnu, no takve vrućine i suša mogle bi postati pravilo. Europski znanstvenici, okupljeni u skupini Peseta, proučavali su klimatske promjene i zaključili kako će na našem kontinentu prosječna temperatura do 2080. godine porasti za 5,4 stupnja. Dijelovi Njemačke, Poljske, Nizozemske i Belgije trpjet će velike poplave, a Portugal, Španjolsku, Italiju, Grčku i Bugarsku “spalit” će suše. Poljoprivrednicima će urod pasti za četvrtinu. Za ublažavanje posljedice globalnog zatopljenja sadašnje članice EU trošit će 65 milijardi eura na godinu.
Na vinsku scenu stići će novi igrači. Danas se neki čude tome da Engleska ima vina, i to dobrih, no za nekoliko desetljeća mogli bi imati i butelje iz Norveške ili Švedske. Možda je vrijeme da se tamo počnu saditi vinogradi pa da se loza dobro ukorijeni i ojača prije nego što joj vrijeme osigura uvjete za sazrijevanje grožđa.