blog.vino.hr

Kad biram hranu za određena vina, prvo ih kušam sa sirovim namirnicama, potom dodajem začine jedan po jedan da vidim koji pristaje namirnici i vinu, a koji ne. To je vrlo složen posao jer kriva hrana može sasvim uništiti vino, ispričao je francuski kuhar i hrvatski zet Stéphan Macchi, koji je osmislio tri lagana ljetna jela za tri ne baš lagana crna vina iz Feričanaca. Ideja Feravina bila je pokazati da i crnjaci snažnog tijela, ali svježih aroma i okusa, mogu biti ljetna vina.
– Crna vina mogu pratiti slatka jela, ali samo ona koja nisu zaslađena konzumnim šećerom. On se s crnim vinom nikako ne slaže. Sladiti se može voćnim šećerom ili medom – objašnjavao je Macchi poslužujući u zagrebačkom restoranu Apetit City kruške poširane u vinu od sorte zweigelt, bez šećera, ali s malo meda i pačja prsa uz vino Miraz Zweigelt berbe 2009.
- Dodao sam i vanilije jer je vino odležalo u drvenim bačvicama koje mu daju aromu vanilije – rekao je, a nadovezao se enolog Feravina Miodrag Hruškar:
- Ne ističemo barrique na etiketama jer ne želimo ni da se u vinima previše osjeti utjecaj hrasta. No dio ovog vina bio je u novim malim bačvicama, dio u rabljenima, a dio u velikim bačvama – kazao je Hruškar.
Oduševljenje je izazvala druga kombinacija, Miraz Frankovka 2009. s ručno rađenom gorkom čokoladom, u kojoj je bilo 65 posto kakaa iz Venezuele, preko koje je bio nariban paški sir. Stéphan je dodao malo tonka oraščića. To su sjemenke južnoameričke biljke kumaru koje se često koriste kao zamjena za vaniliju. Čokolada i sir su bili odlična kombinacija, a tonka je pristajala vinu koje je, poput zweigelta, odležalo u barriqueu.
Treće vino bio je Miraz Syrah, također iz berbe 2009. koja je bila odlična za crna vina. U syrahu se utjecaj bačvica najmanje osjećao, a imao je najjače arome. Prekrasno je mirisao po crvenom bobičastom voću. Upravo po intenzitetu mirisa su enolog Hruškar i kuhar Macchi složili redoslijed vina, a ne, kako je uobičajeno, po količini alkohola. Uz najvoćnije, ali ne i “najmoćnije” vino, po količini alkohola syrah je između zweigelta i frankovke, Stéphan je ponudio sendviče od bijeloga kruha s kozjim sirom nježna okusa iz okolice Valpova i mljevenim kozicama začinjene s malo dalmatinskog maslinova ulja i limuna. Sendviči su bili ohlađeni u hladnjaku i vrlo osvježavajući, a i syrah, nešto hladniji nego što se inače pije, fino im je pristajao.
- Crna vina mogu se piti i ljeti, ali umjesto na 16-18 stupnjeva, treba ih ohladiti na 14 – savjetovao je Macchi, kuhar poznat po “Jezikovoj juhi” koji je i Feravinu zamjerio što im vina nisu savršeno uglađena. Malo su, rekao je, nervozna, pa mu nije bilo lako osmisliti jela koja će im najbolje pristajati.
Prema školskim kombinacijama sljubljivanja hrane i vina, zweigelt se pije uz janjetinu ili mesna jela s gljivama, frankovka odležana u drvetu uz pečene kobasice i mljeveno meso sa žara, a syrah uz janjetinu, odreske sa žara ili pernatu divljač, ponajprije fazana.

Ovo je objavljeno dana subota, lipanj 9th, 2012 u 16:23 i zavedeno pod sorte i(li) tehnologije. Komentare možete pratiti preko RSS 2.0 feed-a. Both comments and pings are currently closed.