Što je ovo? Podsjeća na crni pinot, ali pregusto je? Vrlo zanimljivo vino, komentirao je izraelski enolog Assaf Paz na večeri uoči 17. međunarodnog ocjenjivanja vina u slovačkom gradu Prešovu uživajući u čaši vina na čijoj je etiketi pisalo dunaj. Domaćini su nam ponosno objasnili da je vino s imenom velike srednjoeuropske rijeke jedna od sedam sorti vinove loze koje su Slovaci križali prošlih pedesetak godina tražeći najbolje crno grožđe za njihove klimatske uvjete. Od lanjske berbe sorte su i međunarodno priznate.
Dunaj je križanac križanaca iz nekoliko europskih zemalja. Slovaci tvrde kako su sortu muscat bouchet, koje u ampelografskoj literaturi nema pa je vjerojatno već riječ o križancu nekog muškata i alicante boucheta, križali s oportom, što je njihovo ime za portugizac. Potom su taj križanac iskrižali s lovrijencem.Vina dunaja gusta su i harmonična, mirišu po trešnjama i višnjama. Voli tople godine, a vinari koji su s njim eksperimentirali prijašnjih godina kažu da se s vremenom u boci polako mijenja kao što i Dunav polako teče Europom. Starenjem mu okus navodno dobiva tonove čokolade.
Osim dunaja, još šest križanaca nosi imena slovačkih rijeka. To su váh, nazvan po najduljoj slovačkoj rijeci, hron (druga rijeka po duljini), nitria (rijeka je Nitra), rimava, rudava i torysa. Rosa je križanac picpoula ili piquepoula, stare sorte iz doline francuske rijeke Rhone, s frankovkom te tramincem crvenim koji miriše po ruži pa je po tome vjerojatno vino dobilo ime.
Jedinstvena slovačka sorta je i devin, koji nosi ime stijene ponad ušća Morave u Dunav i istoimenog dvorca čiji su vladari stoljećima kontrolirali riječni promet. To je križanac mirisavog traminca i jedne od malvazija. Daje suha vina snažnog tijela, a kako je grožđe često napadnuto plemenitom plijesni, prikladno je i za predikate. Takva, slatka vina mirišu po suhim marelicama i medu. U povijesti to je bilo vino za slovačke plemiće.
Slovačka ima 37 službeno registriranih sorti za proizvodnju vina. Među bijelima najznačajnije su zeleni veltlinac, rizvanac i graševina, a među plavima, kako Slovaci zovu crvena vina, frankovka, lovrijenac i cabernet sauvignon. Najznačajniji proizvođači su Château Belá iz Južne Slovačke, vinarija Janoušek pokraj Bratislave te Ostrožovič koji je u slovačkom dijelu Tokaja.
Da, i Slovaci rade vino kraljeva i kralja vina, kako je tokajce početkom 18. stoljeća prozvao francuski kralj sunce, Louis XIV. Iako je većina tokajske regije danas u Mađarskoj, ime joj govori o slavenskom duhu. Nastalo je od riječi “stokaj”, kojom su Slovaci nekad opisivali ušće rijeka Bodrog i Tise zahvaljujući kojima Tokaj ima klimu pogodnu za proizvodnju jedinstvenih vina.
I slovački tokajci, poput mađarskih, rade se od furminta (moslavca), lipovine te žutog muškata.
Naši ljudi, pa i oni koji su ondje živjeli i radili, Slovačku ne prepoznaju kao vinsku zemlju. A trebali bi. Najbolja slovačka vina stilom su slična onima iz kontinentalne Hrvatske, a kakvoćom su većini ravna. Neka su i bolja.
Vino.hr online vinoteka