Poljoprivrednu zadrugu Bol preuzeli smo 2009. Obnovili smo zgradu s podrumom i kušaonicom u središtu mjesta te posadili 50 hektara novih vinograda. Pet je hektara iznad Murvice, kraj samostana Stipančić. Tamo smo obnovili terase kakve su bile prije 500 godina. Još 45 hektara posadili smo na južnoj strani Brača, na netipičnim lokacijama od 420 do 550 metara nad morem. Tu je 75 posto bijeloga grožđa. Sorte su pošip, vugava i chardonnay. Velike su razlike u temperaturi između dana i noći pa očekujemo vina jakih aroma, pričao je Ivica Kovačević iz tvrtke Jako Vino predstavljajući vina koja su po bračkom kamenu nazvali Stina.
Vino neočekivano jakih voćnih i cvjetnih aroma je njihov pošip berbe 2011. Grožđe su kupili na Korčuli jer im vinogradi još nisu u rodu, ali ako će to doista biti stil vinarije, čiji je vlasnik poznati hotelijer i najveći dioničar Hajduka Jako Andabak, bijela dalmatinska vina pronaći će lako mjesta i na mnogim stolovima kontinentalne Hrvatske i Istre. Taj pošip izvrsno prati filete od bijele ribe pripremljene s puno povrća ili, primjerice, salatu od rakovice, jela uz koja se obično preporučuju sauvignon ili mlada i svježa malvazija. I taj je pošip bio zvijezda predstavljanja u zagrebačkom restoranu Fellini. No ne otpočetka. 
Veliku je pozornost isprva na sebe svratila etiketa. Na prvi je pogled sasvim bijela i tek se izbliza vidi da su u njoj utisnuta slova.
- Brački kamen je izvor inspiracije zbog svoje ljepote, ali ujedno i simbol tegoba kada je riječ o vinarstvu. Zbog toga je odabrano ime Stina, prema simbolu otoka Brača. Etiketa za vino Stina predstavlja komad kamena koji poziva kipara da ga oblikuje, to je bijelo platno koje poziva slikara da ga oslika, komad bijelog papira koji poziva pjesnika, pisca ili glazbenika da napiše pjesmu, priču ili sklada glazbu – objašnjavaju autori etikete iz glasovite agencije Bruketa&Žinić.
Među ljubiteljima vina reakcije na etiketu su podijeljene. Nekima se svidjela jer je sasvim drukčija od drugih, a i uočljiva, što nije nevažno za prodaju. Drugi zamjeraju što ne ispunjava svoju osnovnu ulogu – ne daje odmah informacije o vinu. One su propisane zakonom pa pišu na kontraetiketi, na stražnjoj strani boce.
Pod etiketom Stina puni se i plavac mali barrique, koji je godinu dana odležao u novim bačvicama, te opol. 
To ružičasto vino miriše po crnom voću, a zadržalo je svježinu i pitkost. Izvrsno je za vruće ljetne dane i mesna jela uz koja bi zimi pili crni plavac.
Osim Stine, u Bolu planiraju raditi i Majstore. To će biti zreliji plavci te pošip koji će dijelom odležati u malim bačvicama. Takvo su vino napravili, također od kupljenoga grožđa, iz berbe 2010. Harmonično je, jakog tijela, s aromama zrelog voća i sasvim malo dima.
Plavac Majstor napravljen je od pomno probranoga grožđa, bez suhih bobica. Vino zato nema slatkoće. Unatoč tome tanini su nježni i ne skupljaju usta pa nakon gutljaja ovog plavca ne treba popiti čašu vode. Berba 2009. na tržište će za Uskrs 2013.
Vino.hr online vinoteka