Ako vina fermentiraju u posudama u obliku jaja, ne treba miješati talog. Zbog tog oblika sam se podiže i spušta. A kako su jaja betonska, nemaju utjecaj na miris i okus vina, rekao je jesenas za 24sata Tomislav Svalina, enolog vinarije Saints Hills koju u Dicmu ima Ernest Tolj (lijevo), do prije nekoliko godina poznat samo kao vlasnik Eurocable grupe, najvećeg proizvođača električnih kabela. Otkad je 2010. predstavio prva vina, uspješno osvaja i vinski svijet. Vinariju ima u Dicmu, 25 kilometara od Splita, a vinograde na Pelješcu i u Istri.
Na Dingaču ima vinograd Sv. Lucia u kojem je, naravno, posađen plavac mali od kojeg radi vino pod imenom našega najglasovitijega vinogradarskog položaja. To je poseban Dingač, napravljen tako da se svidi strancima naviklim na jako uravnotežena vina i odlično je prošao u SAD-u. Prva berba bila je 2008. i više je, nažalost, nema. Sad je u prodaji 2009. To je poprilično skupo vino, baš za uskrsni stol, na kojem će fino popratiti pačje ili gusje meso, ali i janjetinu.
U Komarni, na spoju Pelješca i kopna, vinograd je Sv. Roko. Vina s tog položaja još ćemo pričekati.
U istarskom vinogradu Sv. Ante, u Radovanima pokraj Vodnjana, Tolj uzgaja malvaziju i chardonnay. Od tih dviju sorti radi poprilično aromatično vino Nevina (desno). Naša sorta malvazija vino čini zanimljivim svjetskom tržištu, a chardonnay mu je internacionalni začin. Vino odlično pristaje jelima od bijelog mesa i ribi.
Posebnost ovog vina je ipak činjenica da dio, oko 25 posto, leži u betonskim jajolikim posudama u podrumu vinarije Saints Hills u Dicmu, 25 kilometara od Splita. Drugi dio Nevine zrije u drvetu, a ostatak u inoksu i prije punjenja u boce traže se najbolji omjeri ta tri vina. Ovi jajoliki fermentatori vjerojatno su prvi u Hrvatskoj. Puno se češće koriste u Francuskoj.
- Jaje je najsavršeniji oblik i u njemu vino najljepše sazrijeva – govorio je slavni francuski biodinamički vinar Nicolas Joly prošle godine u Zagrebu.
– I obična bačva ima oblik sličan jajetu. Samo su mu rubovi odrezani jer je drvo nemoguće sasvim zaobliti. Od betona se to može – pojašnjavao je Joly i onima koji mu nisu vjerovali savjetovao da prespavaju u bačvi da bi vidjeli kako se vino u njioj dobro osjeća.
U kalifornijskoj vinariji Domaine Carneros ovih se dana dobro osjećaju i posjetitelji podruma pokraj betonskih jaja. TJ Evans (lijevo), glavni enolog vinarije iz doline Napa, dva metra visoke i 1000 kilograma teške posude za vino obojio je poput pisanica.
- Vino odležano u ovakvim posudama slankasto je. To znači da zadržava mineralnost tla s kojeg potječe grožđe. Okusi i mirisi bogatiji su mu od vina iz inoks posuda, a nema jakog utjecaja dima koji ostavljaju nove drvene bačve – objašnjava TJ Evans.
I susjedna vinarija CADE drži vino u jajima.
- Bojali smo se u te betonske posude staviti više od šest posto vina. Strah je bio neopravdan. I taj mali udjel popravio je vino – rekao je enolog Tony Biaggi.
Oblik jajeta imaju i amfore za vino. U moderno doba prvi ih je izvan Gruzije, gdje se kupuju, počeo rabiti Joško Gravner (desno), Slovenac čiji su vinogradi s obje strane slovensko-talijanske granice u Goriškim brdima. Nakon fermentacije u ukopanim amforama, Gravnerova vina dugo zriju u velikim hrastovim bačvama pa godinama i u boci. Bijela vina ne prodaje dok ne odleže najmanje pet godina, a crvena osam.
Marino Markežić Kabola iz Momjana u Istri prvi je naš vinar koji je počeo prodavati vino iz amfore. Bila je to malvazija 2005. Obitelj Tomac vino iz amfore napravila je 2007. Amfore iz Gruzije uvozi Tomčev rođak Mirko Ivančić, koji je i sam napravio vino u njoj, ali nije ga prodavao. Sad se željno iščekuje prva amfora još jednog Jaskanca Zdenka Šembera iz Donjih Pavlovčana.
Vino.hr online vinoteka