Na kušanju graševina čak je 18 vina iz različitih podruma bilo gotovo jednako. Zašto? Zato što su kupovali selekcionirane kvasce kod istog trgovca. Ja ne želim da mi vino bude kao susjedovo. U moj podrum nije ušao kupljeni kvasac. Svaki je mošt počeo fermentirati s prirodnim kvascima koji su živjeli na grožđu, tako je veliki kutjevački vinar Ivan Enjingi počeo priču o ekološkim vinima.
Svaki njegov vinograd, dodaje, daje drukčije vino. Tako je dosad na tržište pustio tri graševine berbe 2009. Jedna je imala 13,5, druga 13,7, a treća 14,1 posto alkohola. S potonjom, zrelom, punom i raskošnih mirisa, počeli smo cjelodnevno druženje u Enjingijevu podrumu, vinogradu i na pašnjaku. Da, pašnjaku. U ekološkom vinogradarstvu zemlja se prihranjuje samo stajskim gnojem. Kako ga nije mogao nabaviti dovoljno, Enjingi ga je počeo proizvoditi. Danas ima 260 krava pasmine crveni angus. Riječ je o govedima duge crvene dlake koja živi pod vedrim nebom. To su mesne krave pa ih ne treba musti, a jedina veća briga s njima je dohranjivanje mekinjama tijekom zime kad nemaju što pasti. Dalekim podrijetlom su iz Škotske, a “loza” ovih krava stigla je u Hrvatsku iz Kanade.
- Otkad gnojim njihovim gnojem, loza ne buja, a grožđa ima i sasvim je zdravo – kaže Enjingi.
Ponosno ističe kako su mu od ove godine sva vina koja izlaze iz podruma vrhunska. Oduševila su vina berbe 2011. kušana iz bačve. Posebno se to odnosi na rajnski rizling. Tu nježnu sortu kušali smo nakon odležanoga snažnog mirisavog traminca, no sve su se odlike rizlinga iskazale u najljepšem svjetlu. Samo treba dočekati da dođe i na tržište.
Prva Enjingijeva berba s ekomarkicom je 2009., no njegovi postupci u vinogradu i podrumu oduvijek su bili ekološki. Prvi vinar s hrvatskim službenim ekološkim certifikatom je Branko Čegec iz Svetog Ivana Zeline. Poznatiji vinari ekomrkicom su Gianfranco Kozlović te Marino Markežić Kabola iz Momjana i Badelova vinarija PZ Svirče s Hvara.