Vinogradari s donjeg toka francuske rijeke RhÔne stoljećima su zavidno gledali prema sjeveru i glasovitoj vinskoj regiji Burgundiji iz koje stižu slavni crni pinoti. Tako harmonično vino s voćnim aromama, mislili su, nikad neće moći napraviti jer je u njihovim vinogradima prevruće. I prevarili su se. Ulogu crnog pinota kod njih je preuzela sorta garnacha. Donijeli su je vojnici Aragonskog Carstva, države koja je od početka 12. do kraja 15. stoljeća naizmjence osvajala pa gubila mnoge mediteranske regije, pa i južnu Francusku. Vinari RhÔne, posebice oni oko gradića Chateauneuf-du-Pape, dobili su sortu čije grožđe, sazrelo pod žarkim suncem, ne daje tupasta nego skladna i svježa vina koja prekrasno mirišu na malinu, jagodu i trešnju te pržene lješnjake i crni papar. I znali su to iskoristiti. Crnjaci koji nose ime grada u kojem ih proizvode danas spadaju među najcjenjenija vina svijeta. Riječ je o mješavini sorti. Garnacha, koju su Francuzi preimenovali u grenache, daje joj snagu, slast i voćnost, što je kičma oko koje su isprepleteni syrah, mourvedre, cinsaut i još neke manje poznate sorte. I Australci grenache miješaju sa syrahom i mourvedreom, a taj blend ima i svjetski popularnu kraticu GSM. Uzgajaju je i Talijani, na jugu zemlje te Siciliji i Sardiniji. Tamo je zovu cannonau i rade jednosortna vina. Poput Španjolaca, koji su garnachom “zarazili” svijet.
I mi smo krenuli s jednosortnim vinima, ali to “skrivamo”. Od grenachea rade benkovački rose, desetljećima najpopularnije ružičasto vino u nas. To ne treba čuditi jer je dugo bio jedini rose koliko-toliko pristojne kvalitete. Nedaleko od Benkovca, u Nadinu, grenache uzgaja i Alen Bibić. U podrumu kraj Skradina radi vino G6 koje uspješno prodaje u SAD-u. Amerikanci plaćaju pristojnih 25 dolara po butelji berbe 2008., a vino preporučuju uz pernatu divljač i meso s roštilja.
Dalmacija je regija u kojoj grenache ima veliku budućnost i treba ga što više saditi. Ne, naravno, na najboljim položajima, koje zakonom treba namijeniti našim biserima rubinske boje babiću i plavcu malom, ali svakako u unutrašnjosti otoka te na poljima u Dalmatinskoj zagori. Po uzoru na vinare RhÔne, grenache bi mogli saditi i podunavski vinari. U toj podregiji, koja brojem sunčanih sati i godišnjom sumom temperatura više podsjeća na južnodalmatinske otoke i Pelješac nego na kontinentalnu Hrvatsku, brojni su vinogradari posadili crni pinot i sad ne znaju što bi s njim. Nježnoj sorti umjerene, da ne kažemo hladnije klime, u Baranji, Erdutu i Srijemu jednostavno je prevruće.
Grenache je najraširenija crna sorta vinskoga grožđa na svijetu. Zašto? Na to su pitanje vrlo dobro odgovorili u kalifornijskoj vinariji Narrow Gate.
- Daje vina različitih stilova, od svježih rosea, preko ugodnih svakodnevnih crvenih vina pa do gustih crnjaka punih ekstrakta i alkohola. I sva imaju dobru cijenu. Jeftina vina od grenachea su dobra, a ona skuplja vrijede svakog uloženog centa – tvrde Amerikanci.