Malo priča Gianfranco Kozlović (na slici sa suprugom Antonellom) iz Momjana. I ono što kaže, izgovara vrlo tiho. Ima, međutim, izvrsnog “odvjetnika” koji vrlo dobro govori umjesto njega. To su Kozlovićeva vina, a među njima se izdvaja malvazija s etiketom Santa Lucia, koja je u Londonu upravo proglašena najboljim bijelim vinom berbe 2001. na svijetu.
- Lijepo, medno, složeno, na nosu poput chardonnaya, začinjeno – riječi su kojima su Santa Luciju 2001. opisali ocjenjivači International Wine Challengea, mahom s titulom Master of Wine, najvišom koju kušači i ocjenjivači vina te sommelieri mogu doseći. Ocjenjivala su se samo vina stara deset i pet godina. Kozlovićeva desetogodišnjakinja dobila je 94 od 100 bodova, a dvostruko mlađa Santa Lucia također dojmljivih 90. Za to su vino ocjenjivači rekli kako je raskošno voćno i cvjetno te da miriše na zrelu malinu, što je vrlo neobičan miris za bijelo vino, vaniliju i začine. 
Santa Lucia bez sumnje je najdojmljivije suho bijelo vino Gianfranca Kozlovića. Proizvodi ga samo u vrlo dobrim ili odličnim godinama, a 2001. bila mu je prva. Napunio ju je i 2004., 2005., 2006. te 2008. Vino mjesecima odležava u bačvama od hrasta i bagrema te inoksu i kad Kozlovićevi ocijene da je zrela, traže pravi omjer vina iz različitih posuda. I dok svježe malvazije treba popiti najkasnije dvije godine nakon berbe, ovakva kapljica, pokazalo je to i aktualno englesko ocjenjivanje zrelih vina, lijepo stari i pet puta dulje. Kvaliteti Santa Lucije svakako pridonosi i vinograd po kojem je vino dobilo ime. Sve više vinara u Hrvatskoj uviđa da sorta nije jamstvo kvalitete vina, bez obzira na to je li riječ o malvaziji, graševini i plavcu malom kao našim najjačim vinskim adutima ili najpopularnijim sortama svijeta poput chardonnaya, rajnskog rizlinga, traminca, cabernet sauvignona, merlota… Puno su važniji ideja vinara, koji mora točno znati kakvo vino želi, te vinograd koji će mu osigurati primjerenu sirovinu. Tako je drugi Istranin, Giorgio Clai, malvaziju također po vinogradu nazvao Sveti Jakov. 
I Moreno Degrassi na svojim ponajboljim vinima ističe da su iz vinograda Contarini koji je, uzgred rečeno, u susjedstvu Santa Lucije. A pomutnju valjda neće uvesti Sveta Lucia, novi, svi se kunu vrhunski, vinogradarski položaj na Krku ponad Baške, gdje je Anton Katunar izorao kamen i posadio žlahtinu, syrah, grenache, merlot te izvorne krčke crne sorte debejan, sansigot i kameninu.
I tu žlahtinu s kamena nazvao je Sveta Lucia. Kamen su orali i na Korlatu pa Vinarija Benkovac s opravdanim ponosom vina od merlota, cabernet sauvignona i syraha zove baš Korlat. Imena sorti na etiketi su napisali sitnijim slovima, ali i različitim bojama. Po položaju je slavno Venje nazvao i Kutjevčanin Ivo Enjingi, a njegov susjed Vlado Krauthaker na etiketi navodi i jesu li iz vinograda Rosenberg ili Mitrovac njegovi chardonnay i graševina. Te sorte Belje puni pod etiketom Goldberg što je, opet, ime vinograda. A imaju i izvanredan Goldberg Cabernet sauvignon 2007.
Dingač (desno – i tamo nekad padne snijeg) u novoj regionalizaciji našeg vinogradarstva izdvojen je kao zasebna oznaka izvornosti, što će na etiketama moći naznačiti vinari čije je vino isključivo od grožđa uzgojenog na tom položaju na južnim obroncima Pelješca. To je prvo takvo izdvajanje vinogradarskog položaja u Hrvatskoj.
Postup je Dingačev susjed i svojom kvalitetom sigurno zaslužuje isti status kao i ponajbolji položaji Hvara (Ivan Dolac, Sveta Nedjelja) ili Brača (Murvica kraj Bola).
Venje i Rosenberg samo su neki od kutjevačkih vrhunskih vinogradarskih položaja koji također trebaju dobiti poseban status, kao i prekrasan vinograd u Brodskom Stupniku. Za njega dr. Nikola Mirošević, dugogodišnji profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta, tvrdi kako je najbolji u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U svijetu Nijemci, Austrijanci, Slovenci i vinari Novog svijeta na etiketama ističu sortu. Tako rade i Elzašani, a ostali Francuzi te Talijani vole se “hvaliti” položajem s kojeg je grožđe. Veseli što se tomu priklanja i sve više hrvatskih vinara.
Vino.hr online vinoteka