Ima onu tipičnu iskričavost, no punije je, snažnije, ozbiljnije vino od ostalih žlahtina Sveta Lucia 2010. Antona Katunara, prvo vino od te sorte napravljeno od grožđa s kamena, a ne iz Vrbničkog polja. Razlik između tih vina mogla bbi se usporediti s razlikom između svježih istarskih malvazija i vruće južnjačke malvasije dubrovačke. Kod malvazije i malvasije vidi se da te dvije sorte nemaju veze jedna s drugom, a žlahtina se može prepoznati i u vinima s polja i u vinu “s brda”.
Katunar je 2008. godine posadio čak 30 hektara vinograda nedaleko od Baške na Krku. Položaj se strm, okrenut jugu i zove se Šupele. Samo 500 metara od vinograda je mjesto Jurandvor u kojem je crkvica Svete Lucije. U njoj su 1851. pronašli glasovitu bašćansku ploču, zapis na glagoljici u kojem se oko 100. godine naše ere prvi put na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog vladara. Po crkvici je i Katunarova nova žlahtina dobila ime. Pili smo je 7. listopada 2011. uz brodet od morskog goluba (nisam siguran, ali čini mi se da je bila baš ta riba) s palentom i fino je pristajala, uz žgvacet od srnetine, uz koji može proći iako je Katunarov merlot 2010. bio bolji izbor, te uz izvrsno pečenu krčku janjetiu. Tu je doista teško bilo izabrati između ta dva vina. Pasala je snažna žlahtina, a pasao je i svježi merlot.
A Šupele imaju sve predispozicije da uđu u uski krug ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja predvođenih Dingačem. Loza je na nadmorskoj visini od 50 do 180 metara, okrenuta idealno prema jugu i jugozapadu, a stalni vjetrovi omogućuju ekološki uzgoj. Katunar veli da mu je dovoljno jedno do dva prskanja nesistemskim zaštitnim sredstvima.
Koliko je položaj doista dobar, najbolje će pokazati plavac mali kojeg je tu, iznad Baške, posadio Katunar. To je zasad najsjeverniji nasad naše velike sorte. Osim plavca, Katunar je posadio i Syrah, Grenache te Merlot, ali i tri izvorne krčke sorte crnog grožđa Debejan, Sansigot i Kameninu. Crna vina još se, naravno, smiruju u bačvicama.
zanimljiv i poučan članak