Sav traminac protekle tri godine (berbe 2008., 2009. i 2010.) Badel 1862 iz svog podruma u Nespešu izvozi u Englesku. I, ponosno ističu, prodaju ga pod svojom etiketom s istaknutim hrvatskim i prigorskim geografskim podrijetlom, a ne pod robnom markom nekog trgovačkog lanca. Nisu to velike količine, oko 4000 butelja na godinu, ali za svaku pohvalu je.
- Englezi dođu svake godine u vrijeme berbe ili poslije nje, kušaju mošt i odlučuju o kupnji. Sad su nam se najavili u listopadu – objašnjava Zdravko Orlović, šef Vinarije Križevci pod čijim je nadzorom i kurija Nespeš.
A traminac već vrije. U petak, 9. rujna 2011., bio je pobran i na taloženju u inoks bačvi. Kušali smo taj mošt koji, naravno, nema one prepoznatljive traminčeve arome iz vina, no prekrasno nježno miriši i, što ponajviše veseli, ovoj vreloj godini ima vrlo lijepe kiseline pa ni mošt nije bio tupasto (pre)sladak već vrlo pitak.
- Englezi hoće polusuho vino, pa takvo i radimo, s šest do osam grama neprovrelog šećera – dodaje Orlović. Ovu berbu, kaže, u Nespešu karakteriziraju iznimno zdravo grožđe i nešto manji prinosi nego, primjerice, 2009.
Kuriju iz 1794. godine Badel 1862 kupio je 1987. U njoj je desetljećima bila škola i sama je zgrada bila poprlično uništea. Unatoč nastavi, u podrumu se cijelo vrijeme proizvodilo vino. Badelovci su prvo uredili podrum i namjestili modernu opremu za vinifikaciju, a potom počeli uređivati samu kuriju. Skup je to posao, kažu. Zasad je uređen prvi kat (ili je to visoko prizemlje, odmah iznad podruma) i tamo povremeno organiziraju interne veselice. Kad urede i potkrovlje, cijelu će zgradu otvoriti i za vinski turizam. Oko kurije je 4,5 hektara vinograda zasađenih između 1989. i 1991. Imaju rajnski rizling, chardonnay, traminac, zeleni silvanac i sauvignon. Rade sorta vina, a unutar koncerna, Nespešu je pripala uloga butik vinarije.
Za naše posjete chardonnay i traminac su bili pobrani i imali su između 92 i 94 stupnja sladora po Oechslu s lijepim kiselinama od 6,3 do 6,5 grama po litri. Teoretski gotovo savršena kombinacija, no Zdravko Orlović kaže da treba pričekati s pohvalama.
- Nikad ne znaš što će se dogoditi tijekom fermentacije. Kiseline mogu ostati iste, a mogu i jako pasti – oprezan je kao da ne želi preranim pohvalama “zazivati vraga”.
Veliki sam ljubitelj izrade vina, svaka čast na rečenome, puno sreće želim…
Puno pozdrava i želim sve najbolje u vinogradima.