Oduševio je muškat žuti 2009. međimurske obitelji Cmrečnjak na ljetnom ocjenjivanju vina za Potrošački putokaz časopisa Svijet u čaši. Bistro, uredne boje, fino slatkasto vino lagano je muziralo. Bio je iznimno topao dan i mjehurići su lijepo osvježavali. Zbog njih, nažalost, ovaj mirisavi “pjenušac” nije dobio službenu ocjenu jer vino nije bilo deklarirano kao pjenušavo. A tako, primjerice, u Astiju u talijanskom Pijemontu baš od muškata rade izvanredna ljetna blago muzirajuća vina s niskim postotkom alkohola. Cmrečnjakov žuti muškat vjerojatno je drugi put slučajno provrio u boci, što se u većini slučajeva smatra tehnološkom pogreškom. U ovom, međutim, pokazalo se i kao pravac u kojem bi proizvođači mirisavih muškata trebali namjerno krenuti. A žuti muškat samo je jedan iz skupine aromatičnih sorti čija su vina jedina koja mirišu i po grožđu.
U Istri je najpoznatiji momjanski ili bijeli muškat od kojeg uglavnom rade desertna, slatka vina, za koja izabrane grozdove nakon berbe mjesecima prosušuju na vjetru. Takvo vino, iz vinograda s kojeg se pruža predivan pogled na motovun, radi obitelj Benvenuti (dolje). 
U Istri su prvi počeli ponovno saditi i gotovo iskorijenjenu crvenu sortu, prekrasni muškat ružu koji je ime dobio jer i miriše po tom cvijetu. Potječe navodno iz Omiša, gdje ga zovu i ruža omiška. Ima ga i kutjevački vinar Branko Mihalj, a u Europi ga sade u Pijemontu (moscato delle rose nero), Francuskoj (muscat des roses noir), Njemačkoj (rosenmuskateller blauer)… Između Samobora i Jaske uzgaja se i ponešto muškata madame Mathiasz. Od njega uglavnom rade suha mirisava vina, većinom lagana i osvježavajuća, a plešivička obitelj Šember ostavila je sok da šest mjeseci fermentira na bobicama te dobila “bombu” s čak 15,1% alkohola i vrlo finim, gotovo “gustim” aromama koje se polako razvijaju u čaši. To je vino, nažalost, samo u fazi pokusa pa ga na tržištu nema. U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj uzgaja se i muškat ottonel, sorta nastala 1852. u Francuskoj. Grožđe je otporno na niske temperature i sivu plijesan pa se proširilo u hladnija europska vinorodna područja. Muškatne sorte spominjale su se još u antičkim vremenima. 
Među starije muškate spadaju bijeli i ruža, a ima i križanaca koji nose ime muškata jer slično mirišu, no s ostalima nemaju rodbinskih veza. Talijani imaju morio muškat, križanac zelenog silvanca i bijelog pinota, a Nijemci i Austrijanci scheurebe, čije je podrijetlo nedefinirano. Neki tvrde kako je riječ o križancu rizlinga i silvanca, drugi graševine i silvanca, a treći rizlinga i neke divlje sorte. Muškatni silvanac također s muškatima nema veze. Tako erdutska vinarija Iuris zove vino od najstarijeg trsja sauvignona. Chardonnay muškatni ime je posebno mirišljavoga klona chardonnaya.
Sva vina od muškatnih sorti odaju dojam nježnosti pa se čini kako nisu dugovječna. Ipak, u arhivi podruma Kutjevo (lijevo) poprilično je muškata. Nekih ima i puno te se mogu i kupiti. To su vina muškat ottonel iz 1979., 1970., 1966. i 1961. te muškat roza (vjerojatno je riječ o muškatu ruži) iz berbi 1966. i 1965.
Vino.hr online vinoteka
Prije šest godina butelju Muškat Ottonela u Kutjevačkom podrumu prodavali su za 1000 kuna. Prije tri-četiri godine drastično su podigli cijene. I po nekoliko puta. Ja vam teško mogu reći koliko vrijedi jer mislim da to vino treba popiti, a ne prodati. Pozdrav
Kutjevo?
Imam bocu vina Muškat Ottonel,berba 1961., koliko vrijedi?
hvala