Šampanjac Perrier-Jouët Blason Rosé bio je aperitiv, a uz sedam jela od teletine, govedine, golubova, gusje jetre, jaja, tartufa…, pilo se sedam vina berbi 2009. i 2010. iz sedam različitih vinograda vinarije Domaine de la Romanée Conti. To su bili crni pinoti iz Cortona, koji je najslavnija vinarija na svijetu unajmila 2008., te iz njihovih vinograda Echézeaux, Grands-Echézeaux, Romanée Saint-Vivant, Richebourg, La Tâche i na kraju onog koji se zove baš Romanée Conti te je najbolji. Večeru u restoranu Latitude20 u bordoškom Gradu vina (La Cité du vin) organizirao je Aubert de Villaine, vlasnik Domaine de la Romanée Conti, kojega je časopis La Revue de Vin de France proglasio vinarom 2016. Uz desert od egzotičnog voća sa sorbetom od meda poslužili su Graševinu izborne berbe prosušenih bobica 2012. Vlade Krauthakera iz Kutjeva.
- Javili su mi da su uživali u našoj predikatnoj graševini. Imamo dobrog uvoznika u Francuskoj pa su u bordoškom Gradu vina probali i Graševinu Mitrovac te Zelenac suhi – kaže Krauthaker.
Graševina izborne berbe prosušenih bobica napuni, ovisno o vremenskim prilikama, između 300 i 3000 polubuteljki po berbi.
- Francuzi traže to vino, a malo ga je pa ga čuvamo za njih. Evo, i početkom tjedna, tijekom sajma mediteranskih vina Vinisud u Montpellieru, zvali su me kako bi ga naručili – objasnio je Vlado Krauthaker zašto kod nas nema za kupiti graševine o kojoj se puno pričalo i 2010. 
Tad je sve boce berbe 2007. otkupio slavni kuhar Heston Blumenthal za svoj restoran The Fat Duck u mjestu Bray, pedesetak kilometara zapadno od Londona. Te je godine bilo 1500 bočica, a gosti restorana plaćali su 75 funta (oko 650 kuna) za 0,375 litara. To je ipak puno manje nego što se plaća za vina iz Domaine de la Romanée Conti. Echézeaux 2007. u “Debeloj patki” je 895 funta, 1400 je cijena za Grands-Echézeaux 2003., 2200 za La Tâche 2004. a vino iz vinograda Romanée Conti, berba 2003., stoji 8500 funta. Pa lijepo je naći se u takvom društvu.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Najslavnija vinarija svijeta slavila je graševinom Krauthaker
5. veljača, 2017.Vinoljupci imaju veljaču lijepu, ali napornu. Kao zaljubljeni mački…
3. veljača, 2017.
Za početak pjenušci. Kao što su aperitiv prije obroka, tako će ljubitelje vina Salon pjenušavih vina 11. veljače u zagrebačkom hotelu Dubrovnik uvesti u vjerojatno najnaporniji vinski mjesec ove godine. U hotelskoj dvorani Jelačić, s divnim pogledom na središnji zagrebački trg, predstavit će se najbolji proizvođači pjenušavih vina, prvenstveno iz Slovenije i Hrvatske. Prvi zagrebački Salon bit će svojevrsni uvod u 4. ljubljanski 17. veljače u hotelu Union. Iskustva s ljubljanskih susreta proizvođača i ljubitelja pjenušavih vina su odlična pa će valjda i u Zagrebu biti podjednako dobro. 
I dok se svi mjehurići u tom hotelu još neće ni rasplinuti, u drugom, staroj dami Esplanadi, 13. veljače će istarski vinari predstaviti svoja mlada vina. To je vrlo lijepa vinska svečanost i prilika da se kušaju mlada vina. Započeli su je istarski vinari 2012. Godinu potom priključila se i udruga Graševina Croatica, a 2014. i udruga Vina Dalmacije. Kušanje traje cijelo popodne, s time da su prvi sati rezervirani za profesionalce, trgovce vinima, vlasnike restorana, enologe, sommeliere i novinare, a potom se vrata otvaraju i zaljubljenicima u vino. Takva kušanja u svijetu se nazivaju En primeur, a u Bordeauxu su na njima i dražbe za kupnju bačvica s mladim vinima. Trgovci sad plate po bačvi, a vina dobiju u bocama za nekoliko godina, kad vinari ocijene da su spremna za tržište. Kod nas se zasad vina samo kušaju, a treba znati da će mnoga od njih biti još mutna jer će u prodaju pred ljeto.
U Esplanadi će ove godine biti samo Istrijani, a drugi dio hrvatskog En primeura je 16. veljače u Westinu. Tamo dolaze vinari iz Dalmacije, Slavonije i Podunavlja te sjeverozapadne Hrvatske. Cijeli taj tjedan je veliko en primeur kušanje i u Toskani gdje ga zovu anteprima. Desetak konzorcija koji okupljaju vinare, a među njima i proizvođače Chiantija te glasovitog Brunella di Montalcina, šest će dana predstavljati vina koja ove godine idu na tržište. Bit će tu, dakle, mladih vina iz berbe 2016., ali i zrelijih iz 2014. i 2013., pa i zrelih kapljica iz 2012. Vizualno najdojmljivija je Anteprima Chianti Classico u posebno uređenom napuštenom željezničkom kolodvoru Leopolda u Firenci. Stotine proizvođača izlažu tisuće vina na goelmom središnjem stolu. Oko njega su postavljeni stolovi za po četvoricu kušača, a o svaka ta četiri mala stola brine jedan sommelier. Kušač ima katalog te posebne papiriće na koje piše brojeve četiri vina iz kataloga i sommelier mu ih nosi. Tako svatko kuša po ritmu koji mu odgovara, a sve traje dva dana.
Poslije anteprima, u Zagrebu slijedi “secondo”, drugo izdanje promenadnog kušanja Vinart Grand Tasting 25. i 26. veljače u Laubi, prostoru koji je prije više od 100 godina bio konjušnica austrougarske vojske. Strop je poprilično visok pa ima dovoljno zraka bez obzira na broj posjetitelja, a ni buka nikad nije prevelika i može se razgovarati što na drugim sličnim sajmovima često nije slučaj. Sudjeluju gotovo svi najznačajniji hrvatski vinari, a njihova su se vina lani mogla i kupiti u improviziranoj vinoteci. Grand Tastingu prethode brojne radionice u hotelu Antunović. Veliki će užitak biti vertikalno kušanje plavaca vinarije Grgić s Pelješca i graševina s Mitrovca Kutjevčanina Vlade Krauthakera 17. veljače, a dan potom terane raznih berbi predstavlja vinarija Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna. Istarski kralj prirodnih vina Giorgio Clai predstavit će se 23. veljače, a 24. je veliko kušanje Postupa u povodu 50. obljetnice zaštite vrhunskog vina s tog velikog vinogradarskog položaja.
Vino tjedna je Pomino Pinot Nero berbe 2013. toskanske vinarije Frescobaldi
3. veljača, 2017.
Svježe i elegantno, miriše na malinu i crno voće, a okus mu je jednostavan, malo gorkast i skladan, zapisali su ocjenjivači Vinskih zvijezda o vinu Pomino Pinot nero 2013. vinarije Frescobaldi iz talijanske Toskane i dodijelili mu četiri zvjezdice te titulu vina tjedna. U tvrtki Acrobat D&M je 225 kuna.
Crianza 2012. vinarije Marques de Caseres osvojila je tri zvjezdice. Vino od tempranilla (85%), garnache i graciana “proslavilo” se kod nas jer ga je general Gotovina pio u trenutku uhićenja. Ima tamnu boju, čist voćni i cvjetni miris, skladno je, snažno i živo, a butelja je u Vinotradeu 115 kuna. U konkurenciji su bili Cabernet Sauvignon 2014. slovenske vinarije Kristančič s Goriških brda (Vinotrade 101 kuna) te Sauvignon Klemenka 2015. obitelji Korak s Plešivice (Dropi, 85 kuna).
Katastrofa: 150 godina stari vinogradi izgorjeli su u Čileu
28. siječanj, 2017.
Glupo je ovdje saditi syrah, govorili su starosjedioci čileanske doline Apalta kad su Aurelio Montes, Douglas Murray, Alfredo Vidaurre i Pedro Grand, osnivači danas svjetski slavne vinarije Montes, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća sadili sortu s kojom tamo nije bilo iskustva.
- Još je gluplje saditi ga na strmim padinama planine koja se također zove Apalta – čudili su se “Apalćani” gledajući kako četiri vinska stručnjaka puze i kopaju na strmini od 45 stupnjeva.
Prestali su se čuditi kad su probali Folly Syrah berbe 2000. Folly na engleskom znači glupo i posveta je onima koji su mislili da to vino neće valjati. Berbe 2007. i 2010. dobile su 95 bodova u najutjecajnijem američkom vinskom časopisu Wine Spectatoru, a na Vinskim zvijezdama, najopsežnijem ocjenjivanju u Hrvatskoj, Folly Syrah 2010. dobio je lani 99 bodova od mogućih 100.
Iz Apalte je i pola grožđa sorti carménère (92 posto) i petit verdot koje daju još jedno veliko Montesovo vino Purple Angel. Druga polovica grožđa je iz imanja Marchigue. Taj “ljubičasti anđeo” iz berbe 2011. dobio je 2015. na Vinskim zvijezdama pet zvjezdica, što znači najmanje 95 bodova. A oba imanja iz kojih je grožđe su u dolini Colchagua koja se ovih dana, nažalost, spominje u drugom “svjetlu”.
U požarima koji su je poharali proteklog vikenda, vinariji Bisogno izgorjelo je 25 hektara vinograda Pais, starih 150 godina.
– Nije bilo pomoći. Vinogradi su uz crnogoričnu šumu i vatra se prebrzo širila. Ljudi su tu živjeli s vinogradima, šumom i životinjama koje su u njima obitavale. Šume i vinograda više nema, životinje su se razbježale, bojim se da će otići i ljudi – ispričao je Diego Morales iz Bisogna.
I vinarija Cancha Alegre izgubila je blago. Izgorjelo je šest hektara vinograda starih 120 godina.
- Toliko smo truda ulagali u njegu tih staraca. Vraćali su nam odličnim grožđem. Što sad? Možemo samo čekati 120 godina – rekao je Sergio Amigo Quevedo.
Za požare u Colchaguai vinogradari optužuju kontroverzni vladin plan krčenja starih bjelogoričnih šuma i sadnje lako zapaljivih borova te eukaliptusa.
Vino.hr online vinoteka