10. rujan, 2010.
Ivo Josipović odrezao je 9. rujna prvi grozd u vinogradu Šipkovica plešivičke obitelji Tomac i tako službeno “otvorio” berbu 2010. Predsjednik je brao grožđe desetak minuta i potom se prepustio domaćoj hrani i vinima na terasi Tomčeve kleti. Supruga Tatjana, pak, brala je punih 40 minuta pa će joj Tomci možda morati i platiti dio nadnice. Predsjednik je na berbu poveo i diplomate akreditirane u Hrvatskoj pa su, neki prvi puta u životu, grožđe brali nizozemska veleposlanica Stella Ronner, norveška Theresse Aalberg i američki veleposlanik James B. Foley.

Sva hrvatska vina volim, vješto je predsjednik Josipović izbjegao odgovor na pitanje koja su mu vina najbolja. A Tomčeva vina jako je volo prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Njegov nalsjednik Stjepan Mesić radije je pio “svoja” slavonska vina. Osim u Orahovici, često ga se moglo vidjeti u podrumu i vinogradima njegova velikog prijatelja Ivana Ejingija u Kutjevu.
Tijekom prve vogodišnje berbe, na Plešivici je snimljena i milenijska fotografija: Berači su u vinogradu napravili tradicionalni vinski pehar.
Objavljeno u žute ili crne | Comments Off
6. rujan, 2010.
Gotovo trećina lani proizvedenog vina, odnosno oko 83,800.000 hektolitara, putovalo je izvan zemlje u kojoj je proizvedeno. Najveći izvoznici vina:
1. Italija 18,6 milijuna hektolitara
2. Španjolska 14,4 milijuna hektolitara
3. Francuska 12,5 milijuna hektolitara
4. Australija 7,7 milijuna hektolitara
5. Čile 6,9 milijuna hektolitara
6. SAD 3,98 milijuna hektolitara
7. Južna Afrika 3,95 milijuna hektolitara
8. Njemačka 3,6 milijuna hektolitara
9. Argentina 2,8 milijuna hektolitara
10. Portugal 2,3 milijuna hektolitara
– Hrvatska 27.175 hektolitara
Najveći uvoznici vina:
1. Njemačka 14,1 milijuna hektolitara
2. Velika Britanija 11,8 milijuna hektolitara
3. SAD 9,2 milijuna hektolitara
4. Francuska 5,9 milijuna hektolitara
5. Rusija 4,5 milijuna hektolitara
6. Nizozemska 3,3 milijuna hektolitara
7. Kanada 3,3 milijuna hektolitara
8. Belgija 3,1 milijuna hektolitara
9. Švedska 1,9 milijuna hektolitara
10. Danska 1,9 milijuna hektolitara
– Hrvatska 138.602 hektolitara
Objavljeno u vino u brojkama | Comments Off
27. kolovoz, 2010.
Mačka je uspješna u borbi protiv kosova koji grožđe zobaju s tla, no ni najbolji četveronožni lovci neće otjerati tisuće čvoraka koji se na zrele bobice obrušavaju u jatima pa se i nebo doslovce zacrni. Vinogradari ih tjeraju klopocima, plinskim topovima, petardama te uređajima koji imitiraju glasanje jastreba, ali ptice se naviknu na sva ta “zaštitna sredstva”. Mreža je dobra, ali skupa zaštita. Zbija grozdove i lišće pa pogoduje i bolestima. A često pticama i “pomogne”.
U iščekivanju berbe treba paziti i na bolesti grožđa. Ako se pojave siva plijesan ili kisela trulež, lijeka nema. Bere se odmah ili će urod propasti. Početak berbe inače ovisi o regiji i sorti. U toplijim krajevima bere se prije nego padnu kiseline u grožđu, a u hladnijima se čeka da grožđe nakupi više sladora koji se mjeri refraktometrom (velika slika).
Tko želi svježije vino više će paziti na kiseline u grožđu, a za kompleksnija vina koja se neće brzo popiti, ni s berbom ne treba žuriti.
Dobro je znati
1. Ptice se brzo naviknu na zvuk petardi ili “topova” koji pucaju po vinogradu pa neki vinogradari zapucaju i iz prave puške. Kazna za ubijenog zaštićenog čvorka je 200 kuna.
2. Na zaštitnom sredstvu navedena je karenca, minimalan broj dana koji mora proći od prskanja do prerade grožđa. Često korišteni bakreni preparati imaju karencu od 35 dana.
3. Šećer u grožđu mjeri se refraktometrom (dolje) i mora ga biti najmanje 64 stupnja po Oechslu. U moštu treba biti 5-10 grama kiselina po litri. U vinu će ih biti manje.
Objavljeno u za vinare hobiste | Comments Off
27. kolovoz, 2010.
Cijele godine priprema se podrum za proizvodnju vina, ali posao je u pravilu vrlo jednostavan. Podrum uvijek mora biti suh i čist i u njemu ne smije biti ništa što ima jaki miris jer vino vrlo lako upija strane mirise. Najgori su mu “sustanari” benzin ili nafta, boje i lakovi, krumpir, zelje, repa, suho meso, sredstva za zaštitu bilja… Oni samo za nekoliko sati mogu uništiti cjelogodišnji trud u vinogradu.
Najlakše je održavati podrum obložen keramičkim pločicama ili nekom perivom masom. Dovoljno je sve dobro isprati vodom i pokupiti paučinu i prašinu. Stare ili neuređene podrume, u kojima su zidovi žbukani ili čak niti to, treba posebno pripremiti za unšenje mošta. Najjeftinije i najjednostavnije je u deset litara vode otopiti kilogram živog vapna i 0,2 kilograma sumpora u prahu i tom otopinom okrečiti podrum. Prije toga treba, kioliko se može, skunuti plijesan ako se nakupila na zidovima i stropu.
Nekoliko dana prije prerade grožđa podrum treba dezinficirati paljenjem sumpornih traka. U zatvorenom podrumu zapale se dvije do tri trake. Nakon šest do osam sati podrum se provjetri. Sumporenjem podruma uništavaju se i vinske mušice, a one prenose bakterije koje izazivaju octikavost vina.
Pri sumporenju podruma treba biti iznimno oprezan. Vrlo često se mačka zavuče u podrum tijekom radova i ostane zatvorena nakon sumporenja pa je vlasnici ujutro pronađu mrtvu. Ima, nažalost, i ljudskih žrtava. U starim seoskim podrumima, s malim prozorima ili bez njih, gotovo svake godine krajem ljeta i početkom jeseni sumpor odnese neki život.
U podrumu kojeg koristimo za proizvodnju i čuvanje vina temperatura bi stalno trebala biti oko 16 Celzijevih stupnjeva. To je, naravno, najlakše postići klimatskim uređajem. Tko ga nema, treba noću, za nižih temperatuura, podrum redovito provjetravati, a povrućini držati ga zatvorenim.
Tko si to može priuštiti, podrum treba podijeliti u dvije prostorije. U svjetlijoj i zračnijoj treba prešati grožđe i ostaviti mošt na vrenju, a vino čuvati u tamnijoj i hladnijoj, s temperaturom između 10 i 14 stupnjeva.
Dobro je znati
1. Ruljače i muljače od korodirajućih materijala boje se samo prehrambenim bojama. Željezne dijelove preše prije upotrebe treba zaštititi od korozije otopljenim parafinom.
2. Podrum se dezinficira paljenjem dvije-tri sumporne trake. Nakon 6 do 8 sati podrum se prozrači. Nakon paljenja ne smije se ulaziti u podrum jer se čovjek može ugušiti.
3. Podrume u kojima zidovi i pod nisu obloženi pločicama ili perivim masama treba okrečiti. U 10 litara vode otopi se kilogram živog vapna i 0,2 kilograma sumpora u prahu.
Objavljeno u za vinare hobiste | Comments Off