Rimski je vojnik 316. godine sina nazvao Martin, što je umanjenica od imena Mars, koje nosi rimski bog rata. Kad je mali Mars odrastao, protiv njegove volje unovačili su ga u rimsku carsku gardu. Usred zime, pod zidinama grada Amiensa u Galiji, promrzli prosjak tražio ga je milostinju. Martin je prerezao vojnički plašt i polovicu dao siromahu. Te je noći u snu vidio Isusa zaogrnuta u polovicu plašta, a odmah je prestala i zima. Martin je prešao na kršćanstvo.
Martin se rodio 316. godine u današnjoj Mađarskoj gdje je služio njegov otac, rimski vojnik. Ime je dobio prema rimskom bogu rata jer je Martin umanjenica od Mars. Sam nije htio u vojsku pa je iskoristio prvu priliku za razvojačenje. Vrativši se u Panoniju, postao je egzorcist. Putujući Europom upoznao je Hilarija, biskupa iz Toursa, koji mu je dao da utemelji samostan. Nakon Hilarijeve smrti Martinu su ponudili da postane biskup. Htio je to izbjeći, pa se sakrio u prostoriju punu gusaka. Počele su gakati i tako otkrile Martinovo sklonište. Biskup Toursa postao je 370. godine. Mnoga galska plemena pridobio je za kršćanstvo, a osnovao je i školu za buduće svećenike koja je bila prvo sjemenište. Crkvena elita nije ga baš voljela jer se brinuo o selu i seljacima više nego što bi to oni htjeli. Umro je 8. studenog 397., a na pogrebu tri dana poslije ispratile su ga tisuće redovnika i redovnica te deseci tisuća seljaka i siromaha. Taj dan, 11. studenoga, u srednjem vijeku bio je veliki sajmeni dan kad su se izmirivali dugovi i sklapali posljednji poslovi uoči Adventa. Bio je to i početak tada uvriježenog zimskog posta pa i posljednja prilika za dobar zalogaj. Danas se Martinje najčešće slavi uz gusku. Kao da se Martin osvećuje guskama za to što je postao biskup.
Sveti Martin zaštitnik je Francuske u kojoj mu je posvećeno 3667 crkava i kapelica. U nas, za zaštitnika su ga uzeli Beli Manastir, Dugo Selo, Virje i čepinski Martinci. Zaštinik je i vinara i vinogradara te liječenih alkoholičara, švicarske papinske garde, vojnika, konjanika, uzgajivača konja i gusaka, hotelijera i gostioničara. Slave ga i protestanti u Njemačkoj. Crkvi ni danas nije previše drag, no u puku je jedan od najpopularnijih svetaca.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Zbog guski je Sveti Martin postao biskup
3. studeni, 2010.Strip o Parkerovih sedam vinskih grijeha
1. studeni, 2010.
Ta su vina poput stare marmelade, popljuvao je Robert Parker Chateau Pavie 2000., Chateau Valandraud 2005. i Chateau Le Pin 1995. u stripu koji su Francuzi objavili o glasovitom američkom vinskom kritičaru. Priča počinje 2017. godine. Parkera su oteli čim je sletio na bordoški aerodrom, prekrili mu oči i odveli ga u podrum u St. Emilionu. Tamo su ga postavili pred sedam sudaca u ljubičastim kapuljačama da se brani od optužbi kako je počinio “sedam vinskih grijeha”. Dali su mu i kuša gore spomenuta vina za koja je u stvarnosti napisao kako su najbolja na svijetu te kako će baš 2017. godine biti u punoj snazi. Na tom izmišljenom kušanju, više nije imao tako dobromišljenje o tim vinima.
Autori stripa izruguju se i letećem enologu Michelu Rollandu, slavnom po dokumentarcu Mondovino u kojem vinarima telefonom govori što da u kojem trenutku naprave u podrumu. Parker je rekao da mu se cijela priča dopala te da je velika čast biti glavnim junakom stripa. Dodao je kako jedva čeka engleski prijevod. Ostali likovi parodiju nisu prihvatili tako “sportski”. Štoviše, američki trgovac vinima Jeffry Davies, koji živi u Bordeauxu, uvrijedio se jer su mu krivo napisali ime.
Koja će čaša biti dovoljno velika?
1. studeni, 2010.
Veća ti je čaša od boce, smijali su mi se ukućani nakon što sam potočio Chardonnay sur lie 2007. Velimira Koraka. I nisu bili daleko od istine. Čaša je bila velika gotovo poput butelje, no nisam siguran je li bila i dovoljno velika za to veliko hrvatsko bijelo vino.
Velimir Korak izabran je za najboljeg hrvatskog vinara 2009. godine, a teško se oteti dojmu da su mu baš chardonnayi odnjegovani na kvascima donijeli to zasluženu titulu. Bio je “u društvu” Zvonimira i Tomislava Tomca, pokojnog Drage Režeka te Zdenka Šembera koji su prvi na Plešivici, pod nadzorom Stanke Herjavec s Agronomskog fakulteta, prije osam godina eksperimentalno počeli koristiti tu tehnologiju dugog zadržavanja vina na finom talogu bez pretakanja i uz povremeno miješanje. Tomci su, ankon velikog uspjeha Amfore, odustali od takvog chardonnaya. Posljednja berba Chardonnaya Premier, kako su ga nazvali, je 2005. Od 2007. najbolje partije chardonnaya iz najboljih godina stavljaju u amforu, ostatak koriste za pjenušce. 
Ivanka i Zdenko Šember pomalo samozatajnu “skrivaju” svoj chardonnay sur lie od šire javnosti, vjerojatno zato što ga nemaju puno. Ivanka je, ne jednom, istaknula kako joj je to najdraže vino. Dugo ga odležavaju i, vjerojatno, sav prodaju u vlastitoj kušaoni. Slično je i s Režekovim “sur liem” koji, nakon iznenadne Dragine smrti, nstavljaju proizvoditi supruga Dragica i sin Damir. Korakov Chardonnay sur lie, pak, može se naći u trgovinama te u restoranima koji brinu o vinima i znaju što nude. Pio sam različite berbe i svaka me lijepo iznenadila, ali teško mi je usporediti ih jer ih nikad nisam kušao usporedno. Sjećam se da su mi se neke jako dopale i pet godina nakon berbe, a 2007. je, čini mi se, sad u punoj snazi. Sommelierskim riječnikom rečeno, to je suho, toplo, mekano i ukusno, uravnoteženo, harmonično i zrelo vino koje će biti izvrstan odabir za predstojeće božićne i novogodišnje blagdane. Treba ga otvoriti barem sat prije posluživanja, a dobro bi ga bilo i dekantirati. I da ga se prozrači, ali i zato što nije filtrirano pa može imati malo taloga. I treba ga poslužiti u velikoj čaši. Gotovo da nijedna neće biti prevelika.
Hoće li šampanjci imati kockaste mjehuriće?
1. studeni, 2010.
Najvažnija šampanjska stručna udruga CIVC (Međupofesionalni odbor za vina Champagne) izgubila je sudski proces kojim je htjela iseliti skladište nuklearnog otpada iz mjesta Aubea u kojima se neki od onajboljih vinograda Champagne. Odvjetnici CIVC-a nisu se pojavili na posljednjem ročištu, pa su predstavnici francuske nacionalne nuklearne agencije ANDRA uvjerili suce kako je odlagalište otpada potpuno sigurno za okoliš.
CIVC je tužbu podnio nakon što je otkriveno da je u skladištu u Normandiji nuklearni otpad istjecao u okoliš, te da se i na odlagalištu u Aubeu pojavila pukotina koja je 2006. sanirana, a zagađenja nije bilo.
Prihvaćamo odluku suda, ali pozorno ćemo pratiti kako se u Aubeu postupa s opasnim otpadom, rekao je direktor CIVC-a Jean-Luc Barber.
U okolici Aubea nema ponajboljih, dakle “grand cru” vinograda, a dominantna sorta je crni pinot. Tamošnji šampanjci valjda neće uskoro imati kockaste mjehuriće.
Vino.hr online vinoteka