Puno, gusto, sočno, snažno, elegantno, s lijepo iskazanom voćnosti i tamnom čokoladom je vino A 2011 edition limitada čileanske vinarije Caliterra. Mješavinu malbeca, carmenèrea, cabernet franca i syraha ocjenjivači Vinskih zvijezda preporučili su ga uz jela poput bifteka s vrganjima ili divljač. Dodijelili su mu četiri zvjezdice i proglasili ga vinom tjedna. U Vivat finim vinima je 127 kuna.
Iz Čilea je i Sauvignon blanc 2014 Castillo de Molina vinarije San Pedro koji je osvojio tri zvjezdice. Svježe, kremasto i toplo vino u Vrutku je 60 kuna. U konkurenciji su bili i Viognier 2015. Les Grains francuske kooperative Marrenon iz doline rijeke Rhone (Miva, 56,50 kuna) te Chardonnay & Pinot nero 2015. južnoafričke vinarije Spier (Vrutak, 49,60 kuna).
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Četiri zvjezdice za A 2011., mješavinu crnih sorata vinarije Caliterra iz Čilea
6. svibanj, 2016.Malvasiju dubrovačku Turci su proglasili lijekom kako bi je smjeli piti
30. travanj, 2016.
Tezoro je blago koje škrti starac Skup veliča u istoimenoj komediji Marina Držića, a po tom su motivu u obiteljskoj vinariji Crvik iz Konavala nazvali vino od malvasije dubrovačke.
- Naš Tezoro je dubrovačko blago skriveno u Konavlima – rekao je Petar Crvik, enolog i sin osnivača vinarije Andre Crvika, predstavljajući malvasiju berbe 2015. u Vinskom klubu Klovićevi dvori.
Vino ima južnjački zlatnu boju, intenzivnu aromu cvijeća, voća, mediteranskog bilja i začina, izražene fine kiseline i vrlo je elegantno. Bit će odlična pratnja jelima od ponajbolje bijele ribe, rakova, kvalitetnijih školjaka…
- Malvasija dubrovačka spominje se u zakonu Dubrovačke Republike iz 1424. Bilo je to najbolje vino koje su vlasti dijelile drugim dvorovima kao darove. Njome su Dubrovčani “plaćali” i svoju slobodu, a Turci su je proglasili medicinom kako bi je mogli piti – ispričao je Petar Crvik dodajući kako se u Konavlima ime čita ma’vasia, s naglaskom na “va”.
Nekoliko konavoskih proizvođača na godinu puni oko 50.000 boca malvasije koja s istarskom malvazijom dijeli samo ime. Dok je istarska autohtona u dijelovima Hrvatske, Slovenije i Italije, dubrovačka je genetski ista kao i talijanske malvasia delle Lipari, malvasia di Sardegna i Greco di Gerace te španjolska malvasia de sitges. Čak 57 različitih malvazija raste na Mediteranu. Ime su dobile po grčkom gradu Monemvasia na Peloponezu. Kod nas u tu obitelj spada i maraština, odnosno rukatac, koju u Toskani zovu malvasia lunga ili malvasia del Chianti.
Petar Crvik predstavio je i Negromant 2013., fino i dugovječno vino od merlota, mješavinu crnih sorata Vilin ples 2011., Prošek 2011. od maraštine te Pomet iste godine. To je plavac mali koji je bio šampion prošlogodišnjeg Nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia. U čaši pokazuje koliko je dobro da s vinima od plavca barem tri-četiri godine pričeka do konzumacije. Ima 14,9 posto vrlo dobro uklopljenog alkohola, tanini su mu fino omekšali i vrlo je živa, okusa pa je pred njim još nekoliko godina lijepog starenja.
Vino tjedna je skladni crnjak Pinkert Cuvée No1 Bouquet Baranje 2014.
29. travanj, 2016.
Mlado, skakutavo vino, ukusno, skladno, nježno, voćno, za pijuckanje u društvu ili uz salamu od divljači je Cuvée No1 Bouquet Baranje 2014., mješavina cabernet sauvignona frankovke i merlota obiteljske vinarije Pinkert iz Suze u Baranji. Ocjenjivači vinskih zvijezda dodijelili su joj tri zvjezdice i titulu vina tjedna, a butelja je u tvrtki Inkora S 55 kuna. Tri zvjezdice dobio je i Sauvignon 2015. vinarije Bolfan Vinski vrh iz Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Butelja elegantnog i svježeg vina je u vinariji 77 kuna. Isto je priznanje zaslužila i mješavina cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota Jakob Cuvée 2014. iz Brodskog Stupnika (62,50 kuna u vinariji). U konkurenciji je bio i Babić 2011. Gracin (181 kuna u Vrutku). 
Da su izbori, mnogi bi rado dali glas Kraljevini Zelina
23. travanj, 2016.
Sve su slične, ali svaka je posebna. Svoja. Takve su etikete na bocama kraljevine 2015. šest zelinskih proizvođača s motivima vila s mirnih prigorskih brežuljaka. Dizajn je inspiriran legendama i likovima vila i vilenjaka koji vladaju šumama i livadama Kraljevinom Zeline. Okrunjeni su poljskim cvijećem koje raste uz vinograde zelinskih vinara i prikazuju lakoću života, opis je novih etiketa kraljevine. Pravo na korištenje tih etiketa dobilo je šest zelinskih vinarija koje su zadovoljile stroge kriterije Udruge Kraljevina Zelina.
I njihova su vina slična, ali posebna. Svoja. Svih šest predstavljeno je proteklog vikenda u Cheese baru u središtu Zagreba.
Najviše mi se dopala kraljevina Željka Kosa, ponajprije zbog najizraženijih, a vrlo ukusnih kiselina koje vinu daju jedinstvenu svježinu. Vrlo su slične i kraljevina obitelji Puhelek-Purek te Jarec-Kure. Vinarije Kos-Jurišić, Žigrović i Ljubekov gaj imaju vina zatomljenijih kiselina. Branimir Žigrović, koji najveći dio kraljevine proda u svojem ugostiteljskom lokalu u Zelini, kaže da takvo vino više odgovara njegovim gostima.
Kraljevina je možda i najtipičnije ljetno vino u Hrvatskoj. To znači da treba imati niske alkohole, fine kiseline i ugodne, ali ne previše izražene arome. Jaka, puna i aromatična vina teško se piju na visokim temperaturama.
Kraljevinu mnogi nazivaju autohtonom sortom zelinskog Prigorja, tamo je ima i najviše, no uzgajaju je u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatske te u podravskom i posavskom rajonu Slovenije. U Zelini je zovu i imbrina ili brina, a prema boji grozda razlikuju crvenu, zelenu i pikastu (točkastu). Postoji i dišeća (mirisna).
Zbog tih različitih tipova 2003. počela je klonska selekcija kojom je obuhvaćeno 15.000 trsova. Probrana su 192, a od devet je napravljeno i vino. Lani su predstavljena četiri klona koji su dali najbolja vina i njihove se sadnice razmnažaju. Od njih, rekao je prof. dr. Edi Maletić, jedan od voditelja projekta, možemo očekivati vrijedna vina.
Vino.hr online vinoteka