Svatko kome je mačak ostao zatvoren u prostoriji s obućom zapamtio je iznimno neugodan miris mačje mokraće u cipeli, jednom od omiljenih mjesta u koje ovi ljubimci obavljaju malu nuždu. A miris mačjeg urina ljubitelji vina ističu kao posebnu kvalitetu kod jedne od najcjenjenijih sorti, aromatičnog sauvignona bijelog. Kod rajnskog rizlinga, kojeg mnogi zovu kraljem vina, poželjan miris je petrolej, chardonnay treba mirisati na vosak, cabernet sauvignon na duhan, a ponajbolji crni pinoti, koji spadaju među najskuplja vina na svijetu, mirišu na gnoj. Kakav je užitak mirisati takva vina? Izniman, zato što se u vinu ne uživa tako da se izdvajaju pojedini mirisi, nego se ocjenjuje cjelina.
A vinske arome mogu biti primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne su najuočljivije, podsjećaju na voće i cvijeće, i u vino stižu iz kožice i pokožice grožđa. Sekundarne arome nastaju tijekom vrenja, a najpoznatiji su mirisi maslaca koje zahvaljujemo kvascima, te svježe ispiljene hrastovine, vanilije i prepečenca koje vinu daje kontakt s dužicama bačve. Potonji su mirisi izraženiji kod vina koja su bila u novim malim bačvicama, popularno zvanim barrique. Kod neiskusnih podrumara vrlo često ti mirisi postaju dominantni, čak i neugodni i “preuzmu” odnosno sakriju očekivane vinske mirise. Nažalost, i takva vina imaju puno publike pa je korištenje barriquea i u nas vrlo popularno i čak se posebno obilježava na etiketi. Takvih oznaka u “pravim” vinskim zemljama nema. Nema ih ni kod većina hrvatskih ozbiljnih vinara. Korištenje barriquea treba biti začin najboljim vinima. Zbog toga podrumari često dio vina njeguju u novom barriqueu, dio u bačvicama starim dvije-tri godine, a dio u velikim drvenim bačvama i kasnije ta tri vina miješaju da dobiju umjerene arome drveta. Sekundarne arome, zajedno s onim najcjenjenijim, tercijarnim, zajednički se nazivaju bukeom (bouquet). Tercijarne arome nastaju kod vina koja su mjesecima, pa i godinama, odležavala u boci. Znanstvenici još nisu otkrili sve procese koji se odvijaju u vinu u u mraku pravog vinskog podruma i koji su odgovorni za arome meda, prepečenca, kože, divljači, gnoja, začina, benzina ili petroleja.
Kombinacija svih tih mirisa, upotpunjena s okusima, slatkoćom, gorčinom, kiselkastošću i snagom alkohola, te njihovo trajanje “na nosu” i u ustima, stvara konačni dojam o vinu. Zato će mnogi pozdraviti i miris petroleja u odležanom rajnskom rizlingu, te s velikim veseljem provaljati gutljaj takvog vina o ustima prije nego što ga progutaju. Neće im smetati ni miris mačje mokraće u sauvignonu. Kao što ni mački ne bi smetao miris mokraće njenoga mužjaka i vjerojatno bi, barem u vrijeme parenja, liznula malo takvoga vina. Ne, naravno zbog užitka u vinu, nego zbog hormona. Tako vino, a o tome se često priča, doista može biti afrodizijak. Barem za mačke.
Svaka sorta ima velik broj specifičnih mirisa. Razlikuju se i ovisno o zemlji u kojoj se proizvode. Navodimo što se sve može namirišati u nekim sortama:
Chardonnay – jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, vosak, med, začinsko bilje, minerali, kremen…
Sauvignon – zelena paprika, bazga, dunja, oskoruša, ogrozd, ananas, badem, kikiriki, kopriva, pokošena trava, mačji urin…
Graševina – marelica, zelena jabuka, dinja, naranča, nektarina, kivi, kamilica, akacija, grašak…
Rajnski rizling – smokva, metvica, limeta, lipa, sijeno, paprika, petrolej, dim…
Traminac – marelica, dunja, datulja, ruža, crni čaj, cimet, klinčić…
Malvazija – kruška, kivi, kaki, grejp, kvasac, kruh
Pošip – jabuka, kruška, limun, vanilija, cimet, med…
Plavac mali – šljiva, trešnja, borovnica, crni ribiz, kupina, dud, šumska jagoda, čokolada…
Cabernet sauvignon – klinčić, crni ribiz, paprika, zeleni papar, metvica, duhan…
Pinot crni – malina, trešnja, jagoda, ruže, gnoj, kompost, divljač…
Gamay (Beaujolais nouveau) – mlada kruška, guma za žvakanje…
Syrah (shiraz) – borovnice, crni ribiz, višnje, šljive, svježe mljeveni papar, đumbir, ljubičice…