
Prije 80 godina tu je bila vinarija. Tadašnji su vlasnici otišli preko oceana u potragu za boljim životom ostavljajući je da spava. Čekala je nas da bi joj udahnuli novi život, vjeruju Ivana i Ernest Tolj, vlasnici vinarije Saints Hills u Oskorušnom na Pelješcu.

U kameno selo uselili su vinsku tehnologiju koja je danas nužna za proizvodnju najboljih vina te uredili arhivu u kojoj čuvaju sva dosad proizvedena vina. To su odlični plavci s nedalekog Dingača na Pelješcu i iz Komarne na obali nedaleko od Ploča, rose također od plavca, te bijela vina, odležana Nevina i svježija Mala Nevina, mješavine malvazije i chardonnaya iz Istre gdje također imaju vinograde.
Vinsku bajku oplemenjuju hranom od lokalnih namirnica, dijelom i iz njihova vrta, pripremljenom prema tradicionalnim receptima s, kažu, malim zaokretom njihova šefa kuhinje.
U vinariji se može i prespavati. Oskorušno je u unutrašnjosti Pelješca, a na njegovoj obali, u Orebiću je vinarija Korta Katarina sa sličnim konceptom. Sagrađena je od bijelog kamena i okružena malim vinogradom crljenka. Podrum i kušaonica su završeni, a hotel i restoran još čekaju uređenje. Kad budu dovršeni, objekt na obali će sigurno, zbog prekrasna izgleda i dojmljivih crnih i ružičastih vina od plavca te finog pošipa, privlačiti i nautičare, posebno ako im sagrade mol ili barem postave bove za sidrenje.
Primjer može biti Zlatan Plenković s Hvara, koji je ispod vinarije u Svetoj Nedjelji te obližnjih apartmana sagradio marinu. U njoj je i prekrasan restoran smješten u dva kažuna, tradicijske okrugle kamene kućice. Atrakcija je i sam vlasnik koji često lovi ribu za svoje goste, a potom je sam i priprema. Odrezak od svježeg gofa uz Zlatan plavac za svaku su preporuku.


Je li moguće da za vinariju Bibich u Plastovu kraj Skradina zna više svjetskih bogataša koji ljetuju na superjahtama, nego domaćih turista? Moguće je, zbog vlasnikova odličnog marketinga.
– Dečki iz skradinske marine mi jave da je neki veliki brod tu i ja im odmah šaljem karton vina na palubu. Znam da će, nakon što probaju, netko doći u vinariju po još – priča Alen Bibić čija vinarija izgleda poput malog sela.
Ograđena je zidom po kojem raste bršljan, a iza njega je nekoliko zgrada.
Kušaonica je najzanimljivija. Police, komode i zidove ukrašavaju boce različitih veličina, a poseban doživljaj su degustacijski ručkovi ili večere. Alenova supruga Vesna nenadmašno s vinima slaže mirise, okuse i boje namirnica. Nije to lako, a svaki put mora biti drukčije jer Bibich je poznat po tome da svako malo izbacuje novu etiketu: neka vina imaju jednostavna imena po sortama debit, pošip, merlot, shiraz, grenache, druga oznake R5 (bijelo) ili R6 (crveno), a treće neobična imena kao što je Bas de Bas za izvrstan crnjak od merlota i shiraza. Bas de Bas je ime vinograda, a Alen ga prevodi s “ispod poda”. Aleph, mješavina bordoških sorata, nosi ime Borghesova romana i vjerojatno je najskuplje hrvatsko vino.

I obitelj Kozlović izašla je ove godine s novim vinima iz vinarije otvorene 2011. u dolini Valle pokraj istarskog Momjana. Slavni po odležanoj malvaziji Santa Lucia, koja nosi ime njihova najboljeg vinograda, sad su predstavili seriju osvježavajućih bijelih vina. Svinjon je ime sauvignona i posveta svinji koja krasi zid vinarije, Valle je mirisna i osvježavajuća mješavina sauvignona, muškata i malvazije, a lagana i svježa im je i malvazija berbe 2014. Ta su tri mlada vina primjerena ljetu.
U Momjanu se ne smije izbjeći vinarija Kabola. Nekoliko kamenih zgrada sagrađeno je u tradicijskom stilu i odlično uklopljeno u vinograde koji ih okružuju, a nekoliko vina je među najboljima kod nas. Posebno to vrijedi za odležane terane, berba 2010. sad je u punoj snazi, te malvaziju iz amfore. Marino Markežić, čiji je obiteljski nadimak Kabola, amfore je prije 10 godina počeo koristiti prvi u Hrvatskoj.