Jako je dobra kvaliteta pošipa ove godine, grožđe je ujednačeno dozrijevalo, za razliku od plavca. Njemu cvatnja nije najbolje prošla, pa će nakon berbe trebati jača selekcija grozdova i bobica na probirnim stolovima, rekla je Antonija Car iz pelješke vinarije Saints Hills, koja vina radi i od grožđa s Korčule, Komarne i Istre. Pošip su prvo brali u Čari na Korčuli, potom su krenuli po lakši plavac za roze pa u Istru, gdje su također posadili malo pošipa. On će biti začin ovom korčulanskom. Imaju u Istri, naravno, i malvaziju, od koje, s malo chardonnaya, rade vina Nevina i Mala Nevina. Posljednji će na redu biti plavci od kojih rade glasovite crnjake. 
Prvi je s Dingača i zove se po tom najslavnijem hrvatskom vinogradarskom položaju, a drugi s najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarne. To su vino po vinogradu nazvali Sveti Roko. Početkom berbe zadovoljna je i Jasna Antunović iz Dalja u erdutskom vinogorju. “Srednji prinos, šećer i kiseline su u redu. Ima na grožđu malo štete od sunca, ali sluti na dobro”, telegramski je opisala dojmove odmah nakon berbe muškata ottonela, a netom prije branja zelenog silvanca i chardonnaya. I u Slavoniji će prinosi biti malo manji nego prošlogodišnji, a kvaliteta dobra.
“Unatoč iznimno zahtjevnoj vegetacijskoj godini s mnogo oborina i velikim rizikom od bolesti, kao i ekstremno visokim temperaturama i čestim izmjenama vrlo toplog, vlažnog i hladnog vremena, grožđe je u odličnom stanju. Na crnim sortama su grozdovi rastresitiji, zbog čega očekujemo bolja ekstraktnija, aromatičnija i voćnija vina”, objavila je Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u Feravinu. Njihovi su berači još u kolovozu skidali grozdove frankovke i graševine za pjenušce Francescu i Grasecco, a u prvom tjednu rujna i za mirna vina od bijelog pinota, chardonnaya i zweigelta. Najbolje grožđe frankovke, syraha, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, za vina Miraz, čeka kraj rujna. Grožđem za pjenušce, koje se bere ranije, jako su zadovoljni na najboljem našem vinogorju Plešivici. “Obrali smo vinograd sa starim sortama, a sad beremo crni pinot. Grožđe je odlično, a najavili su dobro vrijeme pa se nadamo da će dobre biti i sorte koje kasnije zriju”, kaže Dominik Jagunić.
I dok mi još procjenjujemo kakva će biti vina iz 2019., u Novom Zelandu tvrde kako su imali najbolju berbu u povijesti. Na južnoj polutki jesen je kad je kod nas proljeće, pa se neka ovogodišnja vina već piju. Novi Classics Marlborough Sauvignon Blanc vinarije Babich, koju su 1916. godine osnovali naši iseljenici, može se “tamo dolje” kupiti za, preračunato, 73 kune. Južnoafrička Republika imala je najmanje prinose od 2005. U vinogradarskoj sezoni 2018/2019. bilo je dosta kiše, a grožđa je manje zbog suša u protekle tri godine i oborina tijekom cvatnje. Čileanci se također žale na prinos. Imali su 25 posto manje kiše od desetogodišnjeg prosjeka i 20-ak posto manje grožđa. No kažu da je jako kvalitetno te da će 2019. pamtiti kao godinu sa zrelim grožđem koje ima niski pH i izraženije kiseline, što je generalno dobro za vino. Argentinske vinogradare pomilovale su hladna zima i suho ljeto te omogućile koncentrirana, ali fino izbalansirana vina. U Mendozi, gdje raste 70 posto argentinskoga grožđa, zadovoljni su nižim alkoholima i višim kiselinama u vinima i berbu drže jednom od najboljih u posljednjih 10 godina. Kako će biti u Hrvatskoj, tek ćemo vidjeti. Rane sorte dale su posvuda dobro i vrlo dobro grožđe, a još čekamo kakvi će biti naši najveći vinski aduti: graševine, malvazije, plavci, babići, terani…
Vino.hr online vinoteka