Ljubav nas tjera da dugo pamtimo doživljaje koji to objektivno i ne zaslužuju, ali vesele. Vozeći se s grupicom vinskih zanesenjaka kroz Međimurje, prije desetak godina, zastali smo u legendarnom restoranu Mala hiža u Mačkovcu kako bismo pozdravili vlasnika. No Branimir Tomašić je baš pripremao novi jelovnik pa je “zastajanje” potrajalo. 
Uz svako jelo nam je, naravno, ponudio drugu butelju, uglavnom su bile međimurske, a uz odličan srneći file u nekom raskošnom umaku donio je crno vino u čašama za crni pinot. Na nosu je već bilo sortno prepoznatljivo, možda malo punije nego što bi se od sorte očekivalo, ali baš zato je vrlo dobro pristajalo uz jelo. “To je vino kuće, crni pinot u rinfuzi lokalne obiteljske vinarije Dvanajšćak Kozol”, rekao je Branimir otkrivši nam tako danas jednu od najboljih međimurskih vinarija. Ako im je rinfuzno vino tako dobro, kakva su tek ostala, pitali smo se. Otvorilo se odmah i drugo pitanje: Kakva su im normalna vina, ako je taj ludi crni pinot tako dobar? 
Crni pinot normalna vina ne daje. Ili ne valjaju ili su odlična. U oba slučaja, teško ih je prodati. Većina naših ljudi naučila je da je život prekratak da bi se pila loša vina, ali malo ih je koji razumiju da je crni pinot sasvim drukčiji od ostalih crnih sorata. Kao prvo, vina su crvene boje, iako je u nazivu sorte riječ crni. Kao drugo, vina su vitka, a kod nas su se vinoljupci naviknuli na pune i teške crnjake kakve daje plavac mali. Kao treće, iznimno je zahtjevan u vinogradu i u podrumu pa ga samo ludi vinogradari i vinari vole. Kao četvrto, crnog pinota je općenito malo, a dobrih još i puno manje pa ih nije lako ni nabaviti. Kao peto, imaju cijenu. Najskuplja butelja na svijetu godinama je burgundijski crni pinot Domaine de la Romanée-Conti. Na stranici wine-searcher.com, koja uspoređuje cijene u gotovo 100.000 vinoteka širom svijeta, najjeftinija butelja Romanée-Contija iz berbe 2016. je 122.254 kune u vinoteci Gil Turners’ Fine Wines u Los Angelesu. Na aktualnoj listi 50 najskupljih vina svijeta uglavnom se izmjenjuju crni pinoti i rizlinzi, sorte koje malo ljudi voli, ali oni koji ih vole, jako ih vole.
Crni pinot je među najstarijim sortama, a prirodnim mutacijama dao je bijeli, sivi i mlinarski pinot. Roditelj je chardonnaya, s belinom bijelom velikom, koju zovu i stara hrvatska ili stara krapinska belina te gouais blanc na francuskom i heunisch weiss na njemačkom. Jedna je od glavnih sorata Champagne, uz mlinarski pinot i chardonnay, a ima i svoj dan: 18. kolovoza.
Zašto je odabran baš taj dan, ne znam. Možda zbog toga što grožđe dozrijeva rano pa se sve češće i bere u kolovozu. Znam da je ovogodišnja treća kolovoška nedjelja prilika da se nazdravi dobrim hrvatskim crnim pinotom. Plešivički su najbolji, što je razumljivo s obzirom na to da je sorta primjerena hladnijim vinskim krajevima, a Korak, Tomac i Šember imena su s kojima se ne može pogriješiti. Profinjene crne pinote u Zagorju rade vinarije Kopjar i Bolfan Vinski vrh, a malo drukčiji, no vrlo dopadljiv, u kojem se osjeća školovanje u drvetu, ima krašićka obiteljska vinarija Barun. Drvo se ugodno osjeća i u Geminiju, kako crni pinot iz linije Stellae zovu u istarskoj vinariji Capo. Poseban ima Enjingi. To je nešto sasvim drukčije, kao i sva Enjingijeva vina, i dopast će se ljubiteljima moćnih crnjaka. Iz toplijih krajeva jako dobar crni pinot radi i Slavko Kalazić u Baranji. Tko želi, do nedjelje stigne nabaviti patku i uživati u njoj uz neki crni pinot. Ili pijetla. Slavno burgundijsko jelo coq au vin priprema se, a s čime bi drugim, s crnim pinotom.
Vino.hr online vinoteka