Pudariju, odnosno stražu u vinogradima uređuje Vinodolski zakonnik. Piše u njemu i o vinu, konobi i kašteladu, što je stari naziv za zanimanje koje danas objedinjuje podrumara, ekonoma i konobara. 
Taj zbornik pretežno običajnog prava vinodolskih općina sastavljen je 6. siječnja 1288. godine. Njemu u čast vinarija Pavlomir iz okolice Novog Vinodolskog prvi pjenušac, napravljen od baznog vina
iz berbe 2013., nazvala je 1288. Prvi je taj pjenušac postao među 105 prijavljenih na ocjenjivanje pjenušavih vina mreže Salon of Sparkling wines krajem siječnja u Vili Istenič u Bizeljskom u Sloveniji. Prvi je put hrvatski pjenušac pobijedio slovenske, a bilo je to treće ocjenjivanje mreže. Salon pjenušavih vina u Zagrebu je bio 1. veljače, a Salon penečih vin bit će u Ljubljani dva tjedna kasnije. Pjenušac 1288 nadmašio je mnoga puno poznatija imena hrvatske i slovenske pjenušave scene, pa i šampanjac Taittinger Brut Reserve. Vinodolska vinarija Pavlomir nastala je na muci vukovarskih prognanika. Vinogradari i vinari protjerani s obala Dunava prihvatili su bogatu vinogradarsku tradiciju vinodolskog kraja, u kojem je do pojave filoksere bilo više od 600 hektara zasađeno lozom. Osnovali su 1994. godine vinariju koja danas ima 31 hektar vinograda zasađenih autohtonom primorskom žlahtinom te internacionalnim sortama chardonnay, cabernet sauvignon, frankovka, pinot bijeli i muškat. Osim pjenušca 1288, koji rade od chardonnaya, pinota bijelog i žlahtine, imaju i pjenušac San Marino samo od žlahtine, a nazvan po otočiću 200-tinjak metara od Novog Vinodolskog. Tom sam pjenušcu na ovom ocjenjivanju dao 90 bodova. Zapisao sam da je “fino zrelo i punog okusa, za piti i uživati”, no ostali ocjenjivači nisu bili toliko oduševljeni. Vina su na slijepo ocjenjivale dvije deveteročlane komisije sastavljene od enologa, sommeliera i vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije. Pjenušac 1288 nije bio u mojoj, a San Marino je bio među onima koje sam najbolje ocijenio. Od hrvatskih bijelih pjenušaca, 90 bodova dao sam i Misalu Istra. Jedinstveni pjenušac obitelji Peršurić napravljen je od baza iz 2007., 2008. i 2009. Većina ocjenjivača nije ga razumjela jer izlazi iz uobičajenih okvira. Grünwald Josipa OPG-a Josip Rajaković iz Krašića te Coletti brut nature Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog pokraj Jastrebarskog također sam ocijenio s 90 bodova.
Prema službenim rezultatima, pjenušac Pavlomir 1288 dobio je 89 bodova, a među pet najbolje ocijenjenih su Victoria 2010 Vina Kauran iz Sladkog Vrha nedaleko od Maribora, Zlata radgonska penina selection 2015 Radgonskih gorica te još dva hrvatska. Iznenađenje je Didin san brut 2015. Vinarije Slamić iz Tisnog. Sorte su pošip, maraština, trbljan i debit, a na kvascima je odležao dvije godine. Peti pjenušac, s istim brojem bodova, je Griffin Zero brut nature, čisti chardonnay obitelji Ivančić s Plešivice. Među ružičastim vinima Slovenci su po službenim ocjenama osvojili svih prvih pet mjesta. Najbolji je bio domaćin Janez Istenič iz Bizeljskog s pjenušcem Gourmet rosé od crnog pinota. Slijedili su Konjiška penine rosé od frankovke vinarije Zlati Grič iz Slovenskih Konjic, Joker zara rosé brut Vina Kozinc iz Sevnice, Donna Regina rosé Vinogradništva in vinarstva Čarga iz Dobrova u Goriškim brdima te Rosé brut Vina Joannes iz okolice Maribora. Meni su se, ponavljam da nismo znali što je u čaši, najviše dopali Barun Le Rosé od crnog pinota vinarije Barun iz Krašića i Süber rosé od cabernet sauvignona OPG-a Dušica Süber iz Erduta u Podunavlju.
Vino.hr online vinoteka