Teška, tupasta, čak i mutna, jedva pitka bila su istarska vina bila prije 30-ak godina. S malvazijom, teranom i muškatom momjanskim danas su vinski najprepoznatljiviji dio Hrvatske. Sva su vina od te tri sorte dobra, a neka izvanredna, što potvrđuju i priznanja poput ovogodišnjih zlatnih Decanterovih medalja (95 bodova od mogućih 100), koje su malvazijama osvojili istarski vinari Cattunar (Collina Malvazija), Andrea Cossetto (Prima Luce) i Franković (Korona Sur Lie Malvazija), mladim teranom vinarija Fakin (Il Primo), a mješavinom crnih sorata vinarija Anđelini (Domenico Caberne sauvignon-Merlot). 
Srebrne medalje, za koje treba osvojiti 90 ili više bodova, donijele su iz Londona vinarije Benvenuti (tri), Degrassi (tri), Domaine Koquelicot (dvije), Ritoša (dvije), Dvorac Belaj, Fakin, Franković i Matošević, a u Istru je stiglo i 18 bronci. Lani su zlatne Decanterove medalje osvojila vina La Prima Malvazija (vinarija Fakin), Malvazija (Mario Banko) i Franković (Luna d’Oro Moscato) te platinastu Teranu obitelji Benvenuti, 2016. platinasto priznanje, koje zaslužuju najbolja vina u pojedinim kategorijama, dobio je teran Istrian vinarije Veralda, a 2015. Festigia Castello Vina Laguna bio je regionalni prvak. Ti su rezultati odjeknuli svijetom i treba ih ponavljati. Mogu se usporediti s nastupom naše nogometne reprezentacije u finalu Svjetskog prvenstva, ali dok malo tko vjeruje da će nogomet sad općenito biti bolji, 130 članova udruge Vinistra je, baš u vrijeme dok su se “vatreni” pripremali za odučujuće utakmice, jednoglasno usvojilo Strategiju razvoja istarskog vinarstva i vinogradarstva do 2030. te napravilo temelj da im vina budu još bolja. – Cilj Strategije je jačanje brenda istarskog vina na svjetskoj vinskoj sceni. Istra je u proteklih 25 godina napravila najviše
u vinarstvu i vinogradarstvu u Hrvatskoj. Došlo je vrijeme za novi iskorak. Želimo zadržati vodeću poziciju u Hrvatskoj i regiji, ali i da poraste broj dolazaka vinoljubaca iz čitavog svijeta koji će posjetiti Istru i uživati u našim vinima. Istra ima oko 3200 hektara pod vinogradima i godišnje proizvodi više od 20 milijuna litara vina, a već se učinilo mnogo u pogledu ulaganja u nasade vinove loze i nove poljoprivredne tehnike, pa je ovaj dokument dodatni vjetar u leđa za više od 130 istarskih vinara i vinogradara – rekao je predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti. Istarske vinarije atraktivna su turistička odredišta, a vino je turistima, uz sjajnu gastronomiju, među najsnažnijim motivima za dolazak u Istru. Najvažnije što su dosad napravili je uvođenje oznake IQ (Istrian Quality) za mlade i zrele malvazije te terane. Ta naljepnica na boci jamstvo je da je vino u njoj standardiziranog stila i kvalitete pa se kupac teško može razočarati. Proizvodnja je pod nadzorom u vinogradu, u kojem se kontrolira prinos, podrumu, gdje se provode kemijske analize i organoleptička ocjenjivanja, ali i na tržištu, nakon dodjele oznake. Nekad lokalnu vinsku izložbu, koja se također zove Vinistra, izdigli su među najvažnije priredbe u Hrvatskoj, a organiziraju i Svjetsko prvenstvo vina od sorata koje se zovu malvazija. Na Mediteranu ih je više od 30, a kod nas tri. Osim istarske bijele, to su malvasija dubrovačka te maraština ili rukatac, koju u Italiji zovu malvasia lunga i malvasia del Chianti. Lagana, živa, kristalno bistra i nadasve užitna. Takva su danas istarska vina. Prvenstveno zato što su vinari shvatili da moraju zajedno raditi na stvaranju istarskog brenda. Nije to prisila, tko neće s njima, može sam. Uostalom, i Nikola Kalinić je otišao iz Rusije, što ne znači da je lošiji nogometaš. Ali zajedništvo je ono na što se moraju ugledati i u drugim hrvatskim vinogorjima.
Vino.hr online vinoteka