Nekad su simboli njemačke kvalitete bili Mercedesovi automobili, Stihlove motorne pile i rajnski rizlinzi. Danas se dijelovi za Mercedese rade širom svijeta, stihlovke uglavnom u Kini, a rizlinzi, i to veliki rizlinzi, na Plešivici. Pokazale su nam to obiteljske vinarije Braje, Jagunić, Kolarić, Kurtalj, Korak, Šember i Tomac. Sedam smo ih okupili na radionici u jaskanskoj dvorani Žitnica pokraj dvorca Erdödy. Sedam su nam vina donijeli, gotovo da smo imali i sedam berbi, dva su vina bila mlada, iz 2017., a ostala iz 2016., 2015., 2011. i 2008., ali imali smo sedam stilova vina i svih sedam bili su jako fini. Kako ga god vinificiraš, dobit ćeš posebno vino, zaključak je bio nakon toga kušanja.
Počelo je prekrasnim Rajnskim rizlingom 2017. obitelj Roberta Braje. Finog je tipično rizlinškog voćnog mirisa i prekrasnog punog okusa, koji iznimno dugo traje u ustima i apsolutno dostojan etikete s Bakhovim likom.
Vinifikacija jednostavna, samo su se preko noći bobice namakale u moštu. Obitelj Jagunić macerirala je svoj mladi rizling tri dana, a kod njega se te vrlo tople večeri svidjela svježina. Očigledno su brali grožđe u različitom stupnju zrelosti, uostalom i alkohol je kod Braje malo viši, no ideja s kojom je ova radionica organizirana i bila je pokazati što nam sve rizling na Plešivici može dati. Franjo Kolarić svoj je Colleti Rajnski rizling 2016. njegovao 11 mjeseci u bačvi na finom talogu. To je burgundijska tehnologija kojom se postiže dugovječnost vina. Ovaj rizling je godinu dana zreliji nego prva dva, no još mu najmanje godinu dana treba da bude spreman za tržište. Okus mu je pun i snažan, ali miris pokazuje da je premlad. Dugo treba da se bilo što osjeti na nosu, a dominira korica kruha kroz koju se jedva mogu osjetiti arome jabuke i vinogradarske breskve. Odležavanje u bačvi, a potom i u boci, otvorit će ga i dodati mu sve što treba.
Drago Kurtalj predstavio je sasvim spreman zreli Rajnski rizling 2015. Dovoljno je svjež da će se lijepo piti ljeti, a dovoljno pun za jesen, pa i posebne prigode tijekom zime koja slijedi.
I obitelj Korak je na finom talogu odnjegovala Rajnski rizling 2011. Kvasci su bili prirodni, obično se za njih kaže da su divlji, ali vino se prekrasno smirilo, a zadržalo je i svježinu, pa bi malo tko rekao da mu teče šesta godina. No zrelost se vidi po finom petrolejskome mirisu tipičnom za starije rizlinge.
E njih je imao Rajnski rizling 2008. obitelji Šember. To vino nije bilo posebno pripremano za odležavanje, samo je prinos u vinogradu bio malen. Već je mošt pokazao da bi vino moglo biti vrlo dobro, a i nakon fermentacije se razvijalo u pravom smjeru, pa su ga Šemberi napunili u magnume. I to je bio pogodak. Godine zrenja u velikoj, 1,5-litrenoj boci, dale su i veliko vino.
Priča je završila Rajnskim rizlingom Amfora 2011. obitelji Tomac. Tri godine mlađi je od prethodnika, no šest mjeseci fermentacije dalo mu je posebne mirise i snažan okus, pa je to bio očekivani krešendo prekrasne vinske večeri.
Odlični su plešivički rizlinzi, ali nisu, reći će neki, ravni najboljim njemačkima s obala Rajne i Mosela ili iz Pfalza. Nisu, ali nisu ni tri, pet, 10 ili 100 puta lošiji, koliko su jeftiniji. Na listama najskupljih vina svijeta rizling je već godinama na drugom, trećem ili četvrtome mjestu. Riječ je o predikatnom vinu Egon Muller Scharzhofberger Riesling Trockenbeerenauslese iz mozelske podregije Saar, čija je prosječna cijena, bez obzira na berbu, u 91.042 vinoteke širom svijeta lani bila 11.439 dolara. To je gotovo 72.000 kuna. Naši proizvođači rizlinga sretni su ako im toliko vrijedi automobil kojim dostavljaju vina.