Sve sam grožđe pobrao 6. siječnja, na Sveta tri kralja, pa ledenu berbu 2017. neću imati. Imat ću zato ‘kraljevsko’ vino izborne berbe prosušenih bobica, ispričao je Boris Drenški iz Huma na Sutli, kralj slatkih vina, čiji je podrum premalen da bi na zidove stala priznanja osvojena na nekima od najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja. Bobice chardonnaya i bijelog pinota prosušile su se na trsu, prirodni grožđani šećer koncentrirao, a vremenska prognoza nije dala naslutiti da će sljedećih tjedana temperature pasti debelo ispod ništice kako bi se i smrznule pa razloga za čekanje nije bilo. Uostalom, izborna berba prosušenih bobica, što se “po naški” kaže i trockenbeerenauslese, najviši je stupanj predikatnih vina. 
U moštu mora biti 154 stupnja sladora po Oechslovu moštomjeru, što je čak 27 više nego za ledenu berbu. Vinari koji naprave izbornu berbu prosušenih bobica možda će je teže prodati nego ledenu, marketinški zanimljiviju, jer ne treba puno pojašnjavati o čemu je riječ, ali vinski sladokusci neće biti oštećeni. U bočicama ispunjenima mirisnom i gustom tekućinom nalik medu čekat će ih puno više prirodnog vinskog šećera. Za obje berbe bobice moraju biti napadnute plemenitom plijesni koja vinu daje poseban miris. Izborna berba bobica treća je za koju je plemenita plijesan obavezna. Grožđe mora biti prezrelo, prešaju se samo probrane bobice, a sladora u moštu mora biti kao i za ledenu berbu, 127 stupnjeva po Oechslu. Vina te tri berbe u pravilu su slatka jer je prirodnog šećera u grožđu toliko da kvasci ne mogu sav preraditi u alkohol. Niži stupnjevi predikatnih vina po našim propisima su izborna berba i kasna berba. Za izbornu se probiru bobice, a sladora mora biti najmanje 105 stupnjeva, dok kasna berba smije pisati na vinu za koje je mošt imao najmanje 94 Oechsla sladora. U te dvije kategorije vina mogu biti i suha, no imat će prilično alkohola. Preradom 94 stupnja sladora po Oechsla vino može imati oko 13 posto alkohola, a 105 Oechsla daje gotovo 15 posto alkohola što je puno za crna, a kamoli za bijela vina. No ima i takvih. Kad bi vinogradarstvo i vinarstvo bili jednostavni poslovi, zbog pretpostavke da ove godine ledene berbe ni neće biti, mogli bismo očekivati da će berba 2018. biti senzacionalna. Prema dostupnim podacima, posljednja godina bez ledenih vina bila je 2010. Godinu potom dobili smo neka vina koja i danas pobjeđuju na ocjenjivanjima. Bijelim vinima u okviriću lijevo treba pridodati i Santa Lucia bijelo 2011. vinarije Kozlović iz Momjana te Traminac izborne berbe bobica Principovac 2011. Iločkih podruma. Ta su vina osvojila 95 bodova 2014. i 2015. Crnjaci Zlatan plavac Grand cru 2011. s Hvara te Red 2011. Meneghetti iz Bala u Istri 2017. godine su osvojili 95 bodova, a 2015. toliko su zavrijedili Vilin ples 2011. obitelji Crvik iz Konavala te Boškinac 2011. istoimene vinarije s Paga.
Kad bi vinogradarstvo i vinarstvo bili jednostavni poslovi, veliku bismo godinu mogli očekivati i zbog vremena. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, zima 2010./2011. bila je iznadprosječno topla, a takva je, zasad, i ova. No vinogradarstvo i vinarstvo nisu jednostavni i nemoguće je predvidjeti kvalitetu berbe jer vegetacija nije trebala ni krenuti. Ako jest, to bi moglo stvoriti više problema nego koristi. Uostalom, simbolička rezidba vinograda, kao uvod u vinogradarsku sezonu, tek nam slijedi na Vincekovo, 22. siječnja. Ako već ne možemo predviđati kakva će biti vina iz berbe 2018., možemo uživati u onima iz berbe 2011. Tko ih još ima.
Vino.hr online vinoteka