Zovu ih K7, zato što ih je sedam, a rade na Komarni. Mogli su ih nazvati i sedmoricom veličanstvenih jer su napravili čudo. Manje od 10 godina trebalo im je da šikaru i makiju na 82 hektara u općini Slivno na sjevernoj obali Malostonskog zaljeva, nedaleko od budućeg Pelješkog mosta, pretvore u novo hrvatsko vinogorje. Uzeli su u najam zapuštenu zemlju i zasadili više od 500.000 trsova, od kojih su čak 92 posto autohtoni plavac mali, pošip, crljenak ili tribidrag, maraština ili rukatac te babić. Ostatak su francuske sorte syrah, chardonnay, cabernet sauvignon i viogner te španjolski tempranillo. Oni su Saints Hills, Rizman, Volarević i Poljopromet, koji su prvi počeli stavljati vina na tržište, a za njima su na tom teškom putovanju išle zadruge Modrozelena i Neretvanski branitelj te Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Deak. I svi imaju ekološki uzgoj. A umjesto da za sve što su napravili dobiju medalju, u državi apsurda optužili su ih da će uništiti Strogi rezervat Malostonski zaljev. U prostornom planu i studiji utjecaja na okoliš, koji ovo područje svrstavaju u strogi rezervat Malostonskog zaljeva i Malog mora, navedeni su kao najveći zagađivači. Štoviše, od Vlade se traži preispitivanje odluke kojom su padine Komarne dobili u dugogodišnju koncesiju. Vinogradarstvo je polagan posao, prvi rod stiže tri godine nakon sadnje, a trsovi postaju zreli kad napune 10. Komarna je već dala fina vina. Ako ova i sljedeće dvije-tri godine budu dobre, za sedam ili osam ćemo uživati u velikim crnjacima iz malog vinogorja.
Ili nećemo. Ako se izmijeni prostorni plan, sedmorica s Komarne morat će vinograde ponovno pretvoriti u šikaru kakva je bila do 2005. Tako će i ptice moći slobodno letjeti jer baš im je Komarna na migracijskom putu. Ispada kao da loza raste 1000 metara u visinu pa smeta pticama, a korijen pušta duboko u more pa smeta školjkama. Treba priznati da konvencionalno vinogradarstvo doista jako zagađuje okoliš. Francuzi su izračunali da se čak 80 posto svih fungicida potrošenih za zaštitu poljoprivrednih površina u Francuskoj prska po vinogradima. A iako je loza tamo zasađena samo na tri posto poljoprivrednog zemljišta, na nju se potroši i 20 posto svih kemijskih zaštitnih sredstava. Tragom te računice, francuski laboratorij Excell ispitao je 2013. ima li tragova “kemije” koja se koristi u vinogradu u 300 vina berbi 2009. i 2010. iz regija Bordoeaux, Rhone, Madiran i Gaillac. Bilo ih je u 90 posto vina. Tražilo se 50 štetnih spojeva, a neka su vina sadržavala njih devet. Najviše je bilo fungicida koji sprečavaju truljenje. Njima se vinogradi prskaju u pravilu pred kraj zriobe grožđa. Količine kemijskih sredstava u vinu bile su male i ne bi trebale biti opasne za zdravlje. Ne zna se, međutim, kako djeluju kad se akumuliraju u ljudskom organizmu tijekom duljeg perioda ni šteti li i koliko kombinacija tih otrova, rekao je voditelj istraživanja Pascal Chatonnet. Drugi je povod za istraživanje bio francuski plan da se do 2018. prepolovi uporaba pesticida.
Mi u Hrvatskoj takav plan, naravno, nemamo. No da i postoji, vinari i vinogradari s Komarne ne bi trebali ništa posebno raditi. Oni ne koriste kemijska zaštitna sredstva jer su u ekološkom uzgoju koji se čak i kod nas poprilično strogo kontrolira. A svi koji misle da vinogradi smetaju pticama trebali bi na stvar pogledati s druge strane. Na migracijama se treba i okrijepiti, a plavac mali rodi vrlo kasno pa se na Komarni ptice mogu okrijepiti.