Fuga 2013. bila je veliko ugodno iznenađenje Grand tastinga koji je tvrtka Vinart drugu godinu zaredom organizirala u zagrebačkoj galeriji Lauba. Vino rovinjske obitelji Dobrovac bilo je mješavina terana (65 posto), cabernet sauvignona i cabernet franca, ali od ove berbe je čisti teran, čija je premijera bila na dan kad se saznalo da je Europska komisija vinarima hrvatske Istre ponovno dopustila korištenje imena te prelijepe sorte na etiketama. Mala, praktički kultna vinarija poznata je po “pomaknutim” vinima koja nose glazbena imena. I nova Fuga lijepo će svirati za mjesec dana, kad stigne na tržište s novom etiketom. Kao da su s tom berbom, prvom koja se nije smjela prodavati kao teran, čekali da prestane biti ist(j)eran. Novu etiketu, ali i bocu, čeka,
Klaudio Tomaz iz Motovuna za svoj Teran Barbarosa 2015. E, to je posebno vino. Grožđe je iz dva vinograda, staroga iz 1954. i novog iz 2007. Grozdovi su podrezani, a dio je, oko 40 posto, prosušen na trsu. Maceracija je trajala 35 dana, a potom je sazrijevao u drvenim bačvama različitih veličina. Alkohola je 14,8 posto, suhog ekstrakta 35,8 grama po litri, voćan je i slastan. Tomaz ga ima čak 20.000 butelja. U rabljenim bačvama odležao je i teran 2015. vinarije Fakin, koja je u susjedstvu Tomazove. Grožđe je s istarske bijele zemlje, koja daje pitkija i mekša vina nego crvena, a prekrasno miriše po višnji. Vrlo dobar teran iz 2015. ima i vinarija Kozlović iz Momjana. Odnjegovan je u inoksu, a već je mjesecima u butelji.
Da je i 2013. bila podjednako velika godina, pokazuju izvrstan teran vinarije Geržinić iz Vižinade te, naravno, Benvenuti. Ta obitelj iz Kaldira, naselja na brežuljku preko puta Motovuna, više od desetljeća radi terane koji 24 mjeseca odležavaju u drvenim bačvama. Prinos smanjuju zelenom berbom u srpnju, a vino je punog okusa, s mladenačkim nabojem koji jamči da je pred njim više lijepih godina. U 2014. većina terana završila je u rinfuzi. Teran je vrlo stara sorta, pisalo se o njemu krajem 14. stoljeća, a prije pošasti filoksere zauzimao je oko 80 posto istarskih vinograda. Kvaliteta vina jače nego kod drugih sorata ovisi o položaju vinograda i prinosu, a ne valja ga brati rano jer tada daje neuravnotežena vina. Ima ga i u slovenskom primorju te talijanskoj regiji Friuli–Venezia Giulia.
Vino.hr online vinoteka