Ekskluzivno, kompleksno vino koje se neće svakome dopasti. Za kontemplaciju, ispred kamina, dok vani pada snijeg… Tako su ocjenjivači Vinskih zvijezda, najopsežnijeg i najstrožeg ocjenjivanja vina u Hrvatskoj, opisali Rajnski rizling Amfora 2011. plešivičke obitelji Tomac i dodijelili mu četiri zvjezdice, što znači najmanje 90 bodova na listi do 100. Za to vino bobice grožđa su se prije prešanja mjesecima natapale u svojem soku u ukopanoj glinenoj posudi. Poslije te duge maceracije, godinama je sazrijevalo u drvenim bačvama, pa u boci i sad je stiglo na tržište.
Odlično vino velike budućnosti. Miriše na smokve, rogač, začine i smolu. Kompleksno je, slano, ima fine note maceracije, odličnu kiselost, puno tijelo i okus mu dugo traje u ustima. To je bio opis vina Qvervy koje Šemberi, susjedi i prijatelji obitelji Tomac, također rade od rizlinga u amfori i s čak pet zvjezdica bilo je najbolje ocijenjeno bijelo vino Vinskih zvijezda 2015.
Vina iz amfore spadaju u kategoriju narančastih vina čijim se osnivačem smatra Joško Gravner, Slovenac koji živi na talijanskoj strani Goriških Brda, a prije 30-ak godina počeo je dugo macerirati bijela vina, čime se iz kožica izvlače tvari blagotvorne za zdravlje te postižu posebni miris i okus. Tako su se u mnogim mediteranskim vinskim regijama bijela vina radila stoljećima, no bila su tupa i neužitna ponajprije zbog nedovoljno pozornosti u podrumu. Gravner je počeo inzistirati na higijeni i dugom odležavanju pa mu danas bijela vina zriju u podrumu najmanje sedam godina. A kod vina je pravilo da što dulje nastaje, to dulje i traje, pa su i danas njegova prva narančasta vina mlada i svježa.
Gravnera slijedi većina susjeda u Brdima i Colliju, kako tu regiju zovu Talijani, a kod nas je prvo vino iz amfore, malvaziju berbe 2005., napravio Marino Markežić Kabola iz Momjana. Vinarija Roxanich iz okolice Poreča praktički se specijalizirala za taj stil vina, ali za višemjesečne maceracije ne koriste amfore nego velike drvene bačve. Na Plešivici je priča krenula s berbom 2007., a danas narančasta vina radi i Kutjevčanin Vlado Krauthaker. Zove ih Kuvlake.
Ipak, nisu ih svi razumjeli. Naš Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zabranio je uvoz Gravnerovih vina s obrazloženjem da su oksidirana. Nakon poprilične bure u medijima dali su uvjetnu dozvolu za uvoz, ali mnogi naši enolozi i danas tvrde kako nisu dobra. Sad se i jedan od najutjecajnijih pisaca o vinu, 77-godišnji Britanac Hugh Johnson, ni s čim izazvan obračunao s tim stilom vinifikacije koji bi se najjednostavnije mogao opisati kao stvaranje bijelih vina na način na koji se inače rade crna. Rekao je da su narančasta vina sporedna stvar i gubljenje vremena.
Koja je svrha eksperimenata? Danas znamo napraviti stvarno dobro vino. Zašto bismo odbacili tu formulu i radili nešto drukčije – pitanjima je Johnson odgovarao u nedavnom razgovoru koji je objavio Washington Post.Svakome je dopušteno reći što mu se sviđa, a što ne, ali tako isključivo govoriti o jednom stilu vina isto je kao tvrditi da žuti automobili nisu dobri. Među narančastim vinima, kao i među drugima, ima loših i njih treba izbjegavati. No opis Tomčeva rizlinga iz amfore s početka teksta može se pridružiti svakom dobrom maceriranom bijelom vinu, bez obzira na regiju ili sortu. Ona su kompleksna i neće se svakome dopasti. Ali to ne znači da su “sporedna i gubljenje vremena”. Štoviše, u njihovu društvu vrijeme prolazi sporije i kao da je ispunjenije.
Vino.hr online vinoteka