Svoja vina iz različitih čaša različito su ocijenili vlasnici najboljih francuskih vinskih podruma koje je sredinom prošlog stoljeća na slijepo kšanje pozvao Claus Josef Riedel, dugogodišnji šef austrijske tvornice koja danas radi najbolje i najskuplje vinske čaše. Nakon što je vinarima dokazao da čaša utječe na mirise i okus vina, Riedel je oblikovao prvih 10 čaša za 10 vina, a danas gotovo svaka sorta ima “svoju” čašu. Rijetki su, međutim, i najskuplji svjetski restorani koji doista mogu svako vin točiti u njegovu čašu. Neki standardi nalažu da bi profesionalci trebali imati 10 čaša: dvije za pjenušac, tri za bijela vina, tri za crvena i dvije za slatka vina. Ozbiljnijem ljubitelju vina doma će biti dovoljne čaše za pjenušce, te za bijela, crvena i slatka vina. Uvijek je, međutim, bolje imati jednu dobru čašu nego nekoliko loših.
Samo u bezbojnoj čaši od nebrušenog kristala vino će pokazati pravi sjaj. A oblik čaše doista utječe na miris i okus vina. crvena vina te ona odležana u pravilu se toče u veće čaše nego bijela i mlada. Starijem vinu mirisi polako dolaze do izražaja pa će se u širokoj čaši, u kojoj je veći doticaj sa zrakom, arome brže otvoriti. Aromatična vina, poput traminca, trea točiti u čaše koje se šire kako miris ne bi bio prejak. Decentnijim će vinima, pak, čaša koja se sužava koncentrirati nježnije mirise. što se okusa tiče, vrh jezika osjeća slatko, stražnji dio gorko, a obje strane kiselo. Zato za slatka vina trebamo čašu koja će vino izliti na sami vrh jezika, gorkaste graševine trebaju kapnuti što dublje na jezik, a vina s nježnim kiselinama trebaju se proširiti cijelim ustima.
Važno je i koliko vina ima u čaši. Pravilo je da se manje čaše pune između polovine i dvije trećine, a veće do trećine, no čaša će najljepše izgledati ako se vinom ispuni do svog najdebljeg dijela. Čaša s previše vina nepraktična je i za držanje.
- Poput umjetničke slike, vino treba primjereni okvir da nam se pokaže u punoj ljepoti. Taj je okvir čaša. U pravoj će se čaši boja, svježina, aroma i okus vina sliti u harmoničnu cjelinu – kaže dr. Mojmir Wondra, profesor na Katedri za tehnologiju vina Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani.
Vino.hr online vinoteka