Veliku prednost imaju vinari hladnijih podneblja jer ne moraju čekati godinama da im se vina zaoble i usklade. Pokazalo je to i brzinsko kušanje devet vina vinarije Livio Felluga iz talijanske regije Friulli. Bijela vina berbe 2015. u ožujku su napunjena u bocu, a sad, sredinom travnja, sasvim spremna za uživanje, štoviše, odlična su.
Počelo je Sharisom, mješavinom “okruglog”, širom svijeta rasprostranjenog chardonnaya i divne lokalne sorte šire regije ribolla gialla, u Sloveniji poznate kao rebula.
- Prije 20 godina, kad smo počeli raditi ovo vino, ideja je bila spojiti svjetsko i naše te dobiti lijepo puno vino koje će istovremeno biti i resko – rekao je Filippo Felluga (41), najmlađi sin 101-godišnjeg osnivača vinarije koja od 1956. nosi njegovo ime.
Slijedio je mladi friulano, sorta koja je do prije desetak godina bila znana kao tocai, no Mađari su to ime zabranili zbog svoje regije u kojoj se rade istoimena legendarna slatka vina. Friulano je najdraža sorta stanovnicima Friulija, daje prekrasna mineralna vina s izraženim finim kiselinama koja se poslužuju kao aperitiv ili uz nareske. Nije, međutim i najrasprostranjeniji. Tu titulu nosi sivi pinot.
– Napoleonovi vojnici su ga početkom 19. stoljeća donijeli iz Francuske – rekao je Filippo (na slici s Damirom Horvatom iz tvrtke Dobra vina). S obzirom da je najvjerojatnije iz sjeverne Italije u Francusku nekoliko stoljeća prije otišao traminac, moglo bi se reći da su Francuzi sortom pinot grigio “vratili dug”. Poslali su i chardonnay, posljednje predstavljeno mlado vino koji je bio ugodno iznenađenje. Čak je i Horvat rekao da ga nije ni želio uvoziti, no nakon što ga je probao, promijnio je mišljenje. Nije to jedan od mnogih chardonnaya nego tipično vino hladnih krajeva u kojem herbalne note prevladavaju nad voćnima i dao bi se piti dulje vrijeme prije nego što bi dosadio. Ova četiri bijela vina mogla bi se nazvati proljetno-ljetnima, a uslijedila su dva jesensko-zimska. Abbazia di Rosazzo 2013. je mješavina friulana, sauvignona, bijelog pionota, istarske malvazije (počast Istri jer je obitelj prije stotinjak godina iz Izole stigla u Italiju) i ribolle gialle. Vino je odležalo na kvascima godinu dana u velikim drvenim bačvama, po još mjesecima u podrumu u bocama. Gotovo izravno iz podruma stiglo je i najbolje bijelo vino kuće, Terre Alte (visoka zemlja ili plninski kraj). Bijeli pinot i sauvignon su deset mjeseci njegovani u inoksu, a friulano u drvenim bačvicama. Potom su napunjeni u bocu i praktički do sad ležali u podrumu. Izvrsno vino za jela od najbolje morske ribe.
Predstavljanje crnog trija počelo je vinom Nuarè 2013., odličnom, zrelom i pikantnom, ali i rijetkom mješavinom crnog pinota (70 posto) i melota. Nakon tog vina, koje se može prekrasno kombinirati s vrlo različitom hranom, stigao je bordoški blend Vertigo 2014., a na kraju i Sossó 2012. Top vino kuće do 1999. radilo se samo od merlota, a onda su mu, kako bi postigli kompleksnost, počeli dodavati dobro nam znani refošk (refosco dal peduncolo rosso) te lokalnu sortu pignolo. I sad, umjesto dosadnog merlota imaju fino strukturirano vino lijepih mirisa po crnom voću, duhanu pa i smokvama.
Cijene vina Livio Felluga iste su kod nas kao i u Italiji. Kreću se od 90 kuna za bazne Sharis i Nuarè (odličan omjer kvalitete i cijene) i Vertigo, oko 115 kuna za sivi pinot, friulano i chardonnay, 230 kuna za Abbazia di Rosazzo te 300 kuna za bijelo Terre Alte i crveno Sossó.
Vinarija Livio Felluga ima oko 155 hektara pod vinogradina, proizvodi oko 800.000 butelja na godinu i, za razliku od većine talijanskih vinara, više prodaje u Italiji nego što izveze u 74 zemlje svijeta.