Na spomen riječi Liechtenstein prva je asocijacija je kneževina osnovana 1719. između Austrije i Švicarske, šesta najmanja država na svijetu, porezni raj kojim upravlja istoimena, bolje reći istoprezimena obitelj. Poprilično je komplicirana i kontroverzna priča kako su grofovi Liechensteini došli do svog minijaturnog carstva koje se prostire uz obale njemačke rijeke Rajne, a s njemačkom ne graniči. Tko nema financijske potrebe ići u Vaduz, grad koji s još 10 općina čini tu državicu od 160 četvornih kilometara, 355 puta manju od Hrvatske, s liechtensteinskim se nasljeđem lako može upoznati u 45 puta većoj Južnoj Moravskoj, češkoj vinorodnoj regiji u kojoj su tri su prekrasna dvorca ove velikaške obitelji. Stoljećima su tamo živjeli i uživali, pa ostali bez njih zato što su se u Drugom svjetskom ratu priklonili krivoj strani. Česi su ih poslije rata protjerali i konfiscirali im dvorce u gradićima Valtice, Lednice i Mikulov. Sad, 70 godina nakon rata i 25 godina nakon bijega iz socijalizna, ti su dvorci obnovljeni, ili je obnova pri kraju i tako sjaje da se doista isplati posjetiti ih i provesti bar vikend tom kraju uz austrijsku granicu.
Kapelice velike poput nekih katedrala, zahodi s vodenim ispiranjem, stotine soba, namještaj skupljen širom Europe nakon što je opljačkan po završetku Drugog svjetskog rata, tisuće slika, mozaika, vitraja i skulptura, kaljeve peći koje izgledaju kao da su od porculana i lijepe su poput tih umjetnina, centralno grijanje toplim zrakom pokazuju kako se raskošno prije 200 i više godina živjelo u dvorcu Valtice (lijevo) kojem su temelji postavljeni još u 12. stoljeću, a današnji oblik i površinu 150 puta 100 metara, dakle poput tri nogometna igrališta, dobio je prije otprilike 300 godina.
I danas bi se u njemu moglo ugodno živjeti. Ugođaj je domaćinski jer svaki posjetitelj pri ulasku dobije papuče kako ne bi oštetio prekrasan i nevjerojatno očuvan mozaični parket. Istovremeno ga, tijekom dvosatnog obilaska, platnenim šlapicama i malo ulašti. Vinoljupci će raj otkriti u podrumu dvorca gdje je Salon vina. To je središnje češko ocjenjivanje, svakogodišnji nacionalni izbor najboljih 100 vina koja se potom pohranjuju u ovom dvorcu. I nisu samo izložak, svaki ih posjetitelj, uz doplatu, naravno, može kušati i sam ocijeniti češke vinske dosege koji su iznenađujuće visoki, ma koliko mi mislili kako je riječ samo o pivskoj zemlji.
Uostalom, Česi imaju i značajno međunarodno ocjenjivanje vina u obližnjem mjestu Lednice, također u obnovljenom, nekoliko puta manjem i mrvicu skromnijem dvorcu u kojem su Liechensteini od 17. stoljeća uzgajali konje. Danas se tamo održava svojevrsno svjetsko prvenstvo za prirodna slatka vina “IceWine du Monde” na kojem se, uz srednjeeuropske, redovito natječu i ponajbolji kanadski vinari. Zlatne medalje su tako osvajali najbolji hokejaš na ledu svih vremena Wayne Gretzky te Blues Brother i Ghostbuster, glumac Dan Aykroyd. Ni naši se vinari nemaju što sramiti. Ledeni muškat žuti Franje i Ivice Židaka iz Vugrovca kraj Zagreba 2011. je osvojio veliku zlatnu medalju, a prošle je godine za samo 0,2 boda zlato izmaklo tramincu ledene berbe Stjepana Đurinskog iz Hruševca Kupljenskoga kraj Zaprešića.
Gdje ima dobrog vina, zasigurno se i dobro jede. I južnomoravska je kuhinja liechensteinsko nasljeđe, a običan, nimalo raskošan ručak po njihovim receptima u ovom kraju bogatom šumama i rijekama, bila bi govedska juhica s jetrenim okruglicama, zarolana teleća prsa, gulaš od zeca te desert od jabuka u krumpirovom tijestu. Južnomoravska kuhinja ne razlikuje se puno od one u kontinentalnoj Hrvatskoj. Gostu će se uvijek pohvaliti kiselim krastavcima, kruhom s mašću i lukom, pečenim svinjskim buncekom te slatkom pitom nadjevenom jabukama, pekmezom od šljiva, makom i svježim sirom koja je poprilično slična međimurskoj gibanici.
Sami Valtičani i Ledničani posebno se ponose proljetnim receptima poput krem juhe od šparoga s prepeličjim jajima, špecli, austrijsko-njemačke tjestenine prelivene umakom od sira i mladih kopriva, kuhanih dimljenih svinjskih kotleta s pireom od mladog graška… Ponose se i finim vinima od traminca i sivog pinota, a posebno svoje izvorne bijele sorte pálave, koja je dobila ime po planini na čijim su obroncima vinogradi. Vina od pálave, kažu, izvrsno pristaju baš uz jela s puno povrća. Kako im proturiječiti, s obzirom da je uvijek najbolje piti vino iz kraja u kojem se nalazimo. U slast…
Mikulovski vinski horoskop
Samo desetak kilometara od Lednica i Valtica, glavnih liechensteinskih (pri pisanju te riječi lome se prsti poput jezika kad je se pokuša izgovoriti) dvoraca u Češkoj, je Mikulov, treći zamak te velikaške obitelji. Najskromniji je, da se ne kaže najsiromašniji, no privlači prekrasnim regionalnim muzejem u kojem dominiraju izložba povijesnih preša za grožđe te bačva iz 1643. u koju stane 101.400 litara vina. Na muzejskim zidovima je i jedinstveni horoskop koji svakom znaku pridružuje vinsku sortu:
Ovan – neovisnom i dinamičnom, ponekad arogantnom i naglom karakteru pridružen je lovrijenac, tvrdoglavo vino koje je dobilo ime po Svetom Lovri, kojeg su Rimljani mučili i ubili jer im nije htio reći gdje je sveti gral.
Bik – još jednom tvrdoglavom znaku pridružen je cabernet sauvignon čija druga riječ imena znači divlji pa mu Francuzi pridružuju druge sorte da bi ga smirili. Tom vinu, kao i ljudima rođenima u znaku bika, treba vremena da iskažu vrline
Blizanci – dobar dojam ostavljaju na prvi pogled kao što se aromatični traminac svima brzo dopadne. Oba su dobra u malim dozama. Kad ih je previše, dopadljivost počne umarati.
Rak – osjećajni i ranjivi ljudi rođeni u tom znaku podsjećaju na crni pinot, najkompliciraniju sortu u vinogradu i podrumu koja, međutim, daje najbolja vina na svijetu.
Lav – željni su ljubavi ljudi rođeni u tom znaku kao što chardonnay želi da ga svatko voli. Oba mogu i dugo čekati za ostvarenje želje da se svima dopadnu.
Djevica – marljive su i uporne u nastojanju da ono što rade bude savršeno, poput rajnskog rizlinga koji je najbolje vino na svijetu kad samo sebi dopusti da dovoljnozrije, ili kad ga mi ne popijemo prerano.
Vaga – odvažne su, ali ponizne te znaju prepoznati pravu ljepotu, baš kao graševina. Sorta je protjerana iz postojbine Francuske pa se naučila poniznosti, a bila je dovoljno hrabra da “pokori” srednju Europu.
Škorpion – voli vodu i živi blizu nje kao što je voli i zeleni veltlinac. Škorpioni puno razmišljaju, sumnjičavi su, ljubomorni, a i grüner veltliner, ta divna austrijska sorta, kao da zavidi drugima na uspjehu pa želi dati što bolje vinu.
Strijelac – daleko gleda kamo će odaslati strijelu. Portugizac imenom podsjeća na daleki Portugal iz kojeg je nekad davno stigao. Ljude rođene u znaku Strijelca drugi često pogrešno shvaćaju kao što i mnogi ljubitelji vina ne razumiju koliko užitka portugizac može pružiti
Jarac – štedljivi su, što ljepše zvuči nego da se kaže kako su škrti. A tr5aže i traže pozornost. Takva je i frankovka o kojoj se u vinogradu i podrumu treba posebno brinuti
Vodenjak – dlikuje ga želja za redom u životu, a takav je i neuburger. Daje ugodna svakodnevna vina u kojima se ništa ne ističe, no u rukama dobrog vinara postaje harmonično, puno, obećavajuće, a ostaje mirno poput Vodenjaka
Ribe – žele biti tajnovite, tihe, žive po intuiciji, a i sauvignon u buketu svojih aroma skriva puno toga što treba otkriti. Zajednička im je i želja za što boljim staništem, no i mogućnost da žive u surovim uvjetima