Neka 2014. bude godina graševine, predlaže Svijet u čaši, najdugovječniji specijalizirani časopis u Hrvatskoj, te njegov izdavač, zagrebačka tvrtka MAM-VIN.
- Svjedoci smo pojačane promidžbe hrvatskih vina, posebice u inozemstvu. S obzirom na to da je graševina najraširenija vinska sorta u Hrvatskoj i najpopularnije vino, predlažemo da se tom adutu našeg turizma ove godine posveti posebna pozornost – rekao je Mladen Horić, direktor tvrtke MAM-VIN. Dodao je kako u promidžbi treba iskoristiti lani objavljenu knjigu “Wine Grapes”, vodič vinskim sortama svijeta proslavljene engleske kritičarke Jancis Robinson, koja je opširan tekst posvetila baš toj našoj sorti i opisala je pod hrvatskim imenom, a ne kao laški rizling, riesling italico, welschriesling…, kako graševinu zovu na drugim jezicima.
Osim što je navela da ta srednjoeuropska sorta daje najbolja vina u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, Robinson je ustvrdila i da možda potječe baš iz Podunavlja, a ne iz Francuske, što pokazuju neke teorije.
Da promocija graševine ne ostane samo na riječima, u MAM-VIN-u su za posjetitelje nedavnog Festivala vina i hrane u zagrebačkoj dvorani Arena organizirali kušanje osam hrvatskih graševina. U Vinomat su stavili mladu graševinu, berbu 2013. Davora Zdjelarevića iz Brodskog Stupnika te godinu dana zrelije podunavske graševine Belja i Iločkih podruma, kutjevačke Krauthaker, Mihalj i Vallis Aurea, feričanačku Dika te zagorsku Šafran. Kušalo ih je 37 posjetitelja sajma koji su s do pet bodova ocjenjivali boju, miris, okus te koliko dugo traje okus u ustima. Najbolju prosječnu ocjenu, 3,93 boda od pet, osvojila je Graševina Premium 2012., vrhunsko vino Iločkih podruma zlatno-žute boje sa zelenkastim odsjajem koje miriše na zrelo voće, pomalo i med, lagano je gorko, što je tipično za sortu, te puno, harmonično, slasno i prilično dugo traje. U vinoteci Vrutka butelja stoji oko 50 kuna. Drugo mjesto s 3,84 boda osvojila je graševina Vlade Krauthakera, ona klasična s kosom etiketom, čija butelja stoji 55 kuna. Riječ je također o vinu prepoznatljivih sortnih mirisa i okusa, samo što su arome u Kutjevu, ponajprije zbog tla, malo slabije nego na iločkome pijesku. To ne znači da su vina manje kvalitetna, samo su drukčija.
Veseli što su ocjenjivači prepoznali da je i svježina dobra osobina pa su treće mjesto s 3,81 bodom dodijelili graševini Zdjelarević 2013. To je još jedno sortno prepoznatljivo vino koje se od prva dva razlikuje prije svega po terroiru, odnosno utjecaju klime, tla i vinara. I cijene su im slične. I ova stoji oko 50 kuna.
Prema ocjenama posjetitelja Festivala, slijede graševine Belje i Mihalj, koje su također zaradile četvorke, te Vallis Aurea, Feravino Dika i Šafran s “jakim” trojkama.
Sve su ponuđene graševine bile sličnog stila, suhe, relativno mlade. Ova je sorta inače poznata po tome da se od nje, uz pravilna postupanja u vinogradu te podrumu, mogu napraviti vina doista svih tipova: lagana, puna, slatka predikatna te pjenušava. Samo crvena ne.