Rodi malo, a rado trune. Tko ga uspije nabrati i počne raditi vino, naići će u podrumu na veće probleme nego što ih je imao u vinogradu. I neće uspjeti napraviti podjednaka vina iz različitih berbi. A vina srednje kakvoće ne daje. Ili je izvrstan ili ne valja. To je crni pinot, najplemenitije vino na svijetu koje istodobno miriše po malinama, trešnjama, šumskim jagodama, ružama, ljubicama, gljivama i seoskom dvorištu. I ta je kombinacija očaravajuća, savršena. Uvjerili smo se u to kušajući kod samoborskog ugostitelja i vinara Marijana Žganjera (na slici dolje) 12 hrvatskih, slovenskih, njemačkih i francuskih crnih pinota berbi od 2010. do 2003. Različiti su bili i stilovi i jedino pravilo bilo je to da su najbolja vina stigla iz starih vinarija. Novinari očigledno o crnom pinotu moraju još puno učiti.
Kutjevački “stari majstor” Ivo Enjingi je iz berbe 2008. napravio prilično čvrst, gust crni pinot s okusom pekmeza, no fantastično mu je zadržao svježinu. Još je puniji crni pinot iz Belja. To je odlično vino, no ne bi se moglo opisati kao tipični crni pinot. Sličan je bio i crni pinot poznatoga slovenskog enologa Iztoka Klenara, dugogodišnjeg direktora Vina Koper koji danas vodi Brič, slovensku vinariju koju vlasnik Kutjeva Enver Moralič ima u Istri, na samoj granici s Hrvatskom.
– Vino je vrlo lijepo, samo mu je bačva preuzela sortnost – pojasnio je plešivički vinar Velimir Korak, koji je i sam dao na kušanje dva odlična crna pinota. Berba 2009. odležala je godinu dana na finom talogu što joj je zadržalo svježinu. Osim toga, vino je pikantno, ugodno ljutkasto i prekrasno miriše po trešnji. Berbu 2007. Korak je donio u velikoj, 1,5-litarskoj boci koja se zove magnum. Veličina boce pokazala se vrlo važnom za vino koje ne podnosi starenje tako lijepo kao cabernet sauvignon ili merlot. U debeloj boci, u kojoj je razmjerno manje zraka nego u običnoj, upola manjoj butelji, crni pinot je zadržao mladost i snagu.
Iako mu teoretski starenje ne odgovara, onaj najstariji je bio najbolji. Nakon kušanja crnog pinota 2003. obitelji Hugel iz Alsacea komentara nije bilo, osimzadovoljnih osmijeha. Za petama mu je bio odlično odrađeni njemački crni pinot 2005. Georga Breuera, a oduševio je i crni pinot koji je 2007. napravio svjetski slavni slovenski vinar Aleš Kristančič Movia. Čaše nisu bile dovoljno velike za to veliko vino s izraženom mineralnošću te finim aromama gljiva i pekmeza.
Očigledno je bilo da Francuzi i Nijemci upotrebljavaju bačve koje su primjerenije sorti. Ako je riječ o barriqueu, onda se koristi što manje paljen, a prilično je izgledno da ovo nježno crno vino drže u većim bačvama, vjerojatno od nekoliko tisuća litara. Što se hrvatskih proizvođača tiče, Slavonci imaju punija, čvršća vina, za hranu kakva se tamo i jede. Crni pinoti sjeverozapadne Hrvatske lepršaviji su i primjereni lakšoj hrani. Vina traže različitu hranu i ovisno o starosti. Mlađi crni pinoti odlično su pristajali uz carpaccio od junetine, a zreliji i odležaniji uz pečenu patku.
Najbolji crni pinot na svijetu radi burgundska vinarija Domaine de la Romanée-Conti. Ima šest vinograda s crnim grožđem i iz svakog radi posebno vino. Vinogradi su La Tâche, Richebourg, Romanée-St-Vivant, Grands Échezeaux i Échezeaux te najslavniji koji se zove samo Romanée-Conti (desno). Površina mu je 1,8 hektara, loze su starije od pola stoljeća, a daje samo malo više od 5000 butelja na godinu. Svaka stoji oko 5000 funta, odnosno oko 46.000 kuna, i to ako je kupujete dok je vino još mlado. Prosječna cijena berbe 2009. danas je oko 10.000 eura, odnosno više od 75.000 kuna po butelji. Toliko stoji i butelja odlične berbe 1999. Butelje prastarih berbi višestruko su skuplje. Berba 1937. je oko 140.000 kuna, a 1915. na dražbama postiže cijenu veću od 200.000 kuna.
Bez crnog pinota nema ni velikih šampanjaca. Clos d’Ambonnay bijeli je šampanjac slavne vinarije Krug napravljen samo od crnog pinota. Takva vina imaju puno snage i prilično čvrsto tijelo. Crni pinot gotovo je obvezna sorta (alternativa je mlinarski pinot koji u Francuskoj zovu pinot meunier, a u Njemačkoj schwarz riesling ili Müller-pinot) u ponajboljim ružičastim šampanjcima poput Dom Pérignona Rosé. Osim boje daje im tijelo i voćne arome.
Vino.hr online vinoteka