Točimo portugizac već 22 godine tijekom jeseni, piše na vratima brojnih zagrebačkih restorana. Još 1990. vinski entuzijasti, predvođeni prvim hrvatskim specijaliziranim vinskim novinarom Srećkom Ljubljanovićem, pokrenuli su akciju točenja mladih vina po uzoru na Beč, koji tako nudi bijela vina “heurige”, Rim u kojem se uz kestene nude lagano muzirajuća vina “dei castelli” iz vinograda oko obližnjih dvoraca, odnosno Beaujolais. Ta regija južno od Burgundije osvojila je svijet istoimenim mladim vinom koje na stolove svih zemalja stiže trećeg četvrtka u studenom.
Akcija s portugiscem je nakratko izgubila zamah, no obnovljena je u drugoj polovici ‘90-ih kad je zaživio i Festival portugisca, najčešće u Boćarskom domu.
Ondje su se okupljali vinari iz cijele kontinentalne Hrvatske, a na službenom ocjenjivanju uglavnom su pobjeđivali Plešivičanci, koji ponosno, ali krivo, tvrde kako je njihov kraj postojbina ove sorte. Istina je da je ondje u povijesti bilo, a i danas je najviše portugisca. Mnogi su ga vinari počeli saditi baš zbog festivala i akcija u zagrebačkim restoranima. Vrhunac je bilo stvaranje robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica i osnivanje istoimene udruge čiji članovi to svježe vino prodaju pod zajedničkom etiketom.
Najveći proizvođač portugisca danas je Mladina. Ima 35.500 trsova portugisca posađenih na 7,6 hektara, a vino s ljubičastim odsjajem, koje miriše po malini, kupini i borovnici, prodaju pod svojom etiketom i u debeljuškastoj boci nalik na burgundsku.
Boca je i najveća zamjerka županijskoj robnoj marki. Klasična je bordoška i na polici trgovine ne zamjećuje se na prvi pogled. Kad bi ovo posebno vino bilo punjeno i u posebnu bocu, možda “pletenke” različitih veličina u kakvima su se stoljećima prevozila vina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj priča o portugiscu kao tipičnom jesenskom vinu ove regije bila bi zaokružena. A ista bi se boca, s drukčijim detaljima, mogla rabiti i za kraljevinu, ljetno vino zelinskog Prigorja koje je druga vinska robna marka Zagrebačke županije. No vartimo se portugiscu, koji je i Đorđe Balašević spomenuo u legendarnoj pjesmi “Al’ se nekad dobro jelo”.
- Fino fino portugize, sve gutljaji sami klize – pjevao je nabrajajući vojvođanske specijalitete u kojima je glavni junak te šaljive, vesele i uvijek rado slušane pjesme uživao tijekom dvodnevna posjeta svom kumu.
U okolici Zagreba, osim uz kestene, portugizac se najčešće veže uz jela s kiselim zeljem. Doista je savršena pratnja krvavicama i pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, fino pristaje uz sarmu, a martinjska guska s knedlama od staroga kruha i, ponovno, kiselim zeljem, bez portugisca je gotovo nezamisliva. Portugizac obično nema puno alkohola pa je dobar i za dulja vinska druženja uz domaća slana peciva i mlade sireve laganijeg okusa. Poslužuje se hladniji nego druga crvena vina, obično na 14 stupnjeva, a manje su i čaše, okruglog oblika i na stalku.
Prvi ovogodišnji portugizac stigao je iz zagorske vinarije Bolfan Vinski Vrh. Vlasnik Tomislav Bolfan opisuje ga kao razigrano i mekano vino.
Portugizac daje blaga, lagano opora vina za brzu potrošnju jer ima malo kiselina. No kušanja portugizaca starih pet i više godina koje su neki dobri vinari “zaboravili” u podrumu pokazala su da, kad mu se pažljivo pristupa u podrumu, može biti i dugovječniji. Podrijetlo mu je nepoznato, no s Portugalom nema veze. Sorta je ime dobila po Portugalcu koji je u Beču prodavao sadnice. Portugiscem, ali crvenim, zovu i kraljevinu.
Crni, ili bolje rečeno tamno crveni, pa i ljuičasti portgizac više od stoljeća uzgaja se u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj te, u manjoj mjeri, Njemačkoj. Dozrijeva u prvoj epohi, pa je i prvo vino koje se pušta na tržište. Zagrebačka županija prvu bocu robne marke Portugizac Plešivica tradicionalno otvara na krunjenju vinske kraljice druge subote u studenom u podne (gore desno). Ove su godine vina spremna i prije. Na zagrebačkom Strossmayerovu šetalištu ove je godine Festival portugisca počeo 3. listopada i traje do 19. listopada.
Pretpostavljam da možete u Mladini. Oni imaju veliki rasadnik, a najveći su proizvođač portugisca, pa vjerujem da imaju sadnica. Kontakt je na http://www.mladina.hr
Poštovanje!
Molim Vas gdje se mogu kupiti sadnice portugisca.
Svako dobro
Ksenija Mihaljević