Paul Pontallier, glavni enolog i direktor Chateau Margauxa, engleskim je vinskim trgovcima i novinarima na slijepo kušanje ponudio 16 eksperimentalnih vina toga slavnog podruma, koji je klasifikacijom iz 1855. uvršten među pet najboljih u Bordeauxu. Nisu to bile uobičajene mješavine cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota, već samo cabernet sauvignoni proizvedeni na tri načina: konvencionalnim tehnologijama, ekološkim pristupom u vinogradu te prema biodinamičkim principima u vinogradu i podrumu. Ekološka i biodinamička vina stručnjaci su, kao i puno puta dosad, ocijenili bolje nego konvencionalna.
- Za nekoliko godina sva vina Chateau Margauxa bit će od ekološki uzgojenoga grožđa – rekao je Pontallier nakon kušanja i dodao kako vinarija od 2010. eksperimentira i s najzahtjevnijim, biodinamičkim uzgojem. Tlo se prihranjuje gnojem koji je mjesecima bio zakopan u kravljem rogu, a grožđe štiti biljnim pripravcima također odležanim u životinjskim organima. Nije se, međutim, usudio najaviti kad bi vina iz Margauxa mogla biti biodinamička.
Takvog straha nema vlasnik vinarije Bolfan Vinski Vrh, prekrasnog imanja kraj Hrašćine u Hrvatskom zagorju.
- Jako smo sretni što smo još prije dvije godine počeli s biodinamičkim uzgojem grožđa. Principi biodinamike zasnovani su na antropozofiji, svjetonazoru koji uključuje razumijevanje ekoloških, energetskih i duhovnih aspekata prirode – napisao je Tomislav Bolfan (desno) na internetskim stranicama vinarije. On nije prvi hrvatski vinar kojeg je ponijelo učenje Rudolfa Steinera (1861.-1925.), austrijskog filozofa, odgojitelja i pisca rođenog u Međimurju, čija su predavanja iz 1924. temelji biodinamike. Među prvima je koji o tome otvoreno pričaju. Mnogi se boje da će ih zbog uporabe kravljih rogova ili lubanje te jelenjeg mjehura susjedi smatrati vračevima ili čudacima pa ne vole baš govoriti kako ne pretaču ili pune vino kad stignu, nego kad u Mjesečevu sjetvenom kalendaru piše da je pravi trenutak za pretakanje.
U podrumima desetak hrvatskih vinara koji se bave ekološkom proizvodnjom vina, a većina i “koketira” s biodinamikom, ima prekrasnih vina.
Aperitiv je pjenušac obitelji Tomac s Plešivice. Uz hladno predjelo pristajat će slankasti rajnski rizling zagorske vinarije Bolfan Vinski Vrh. Topla predjela fino će popratiti Kozlovićeva malvazija Santa Lucia, a riblja jela Chardonnay Milva vinarije Roxanich kraj Poreča. Pečenja od janjetine ili teletine, ali i jela od pernate divljači izvrsna su podloga za Venje Kutjevčanina Ive Enjingija. Uz slastan biftek može se poslužiti Ivan Dolac barrique hvarske vinarije Svirče, a uz paprikaše od dlakave divljači Ottocento crni koji radi Giorgio Clai iz okolice Buja. Šećer na kraju je slatko Ledeno vino Bodren 2009. još jednog Zagorca Borisa Drenškog ili traminac od prosušenog grođa Branka Čegeca, prvog vinara s ekološkim certifikatom u nas. A poslužit će i poput baruta suha Malvazija Amfora Marina Markežića Kabole iz Momjana. Uz ta i takva zdrava vina nazdravlja se s “Uzdravlje!”
Vino.hr online vinoteka