Slaveći svetog Vinka 22. siječnja, većina je vinara započinjala novu vinogradarsku sezonu, a Boris Drenški (gore) iz Huma na Sutli završavao je lanjsku – brao je grožđe za predikatna, slatka vina.
Chardonnay je savršen. Bobice su velike, pune su soka i kad bi zahladilo, imali bismo najbolja ledena vina dosad. Ali nije dovoljno minus osam stupnjeva, koliko nam najavljuju. Trebalo bi biti minus 15 da se sav sok zamrzne, govori Boris Drenški, zagorski vinar koji se specijalizirao za vina odgođenih berbi. Vinima pod etiketom Bodren prošlih je godina osvojio sedam zlata na ocjenjivanju koje u Londonu organizira časopis Decanter.
Drenški je na Vincekovo, 22. siječnja, brao bijeli pinot za vino koje nosi ime toga vinskog sveca. Bit će to najviši predikat, izborna berba prosušenih bobica. Za ledenu berbu u vinogradu je, uz chardonnay, ostavio i sauvignon te rizvanac. Ako i ne bude dovoljno hladno, bit će to slatkiš za zaljubljene. Bodren tradicionalno bere grožđe i na Valentinovo, 14. veljače. Meteorologe pomno slušaju i u Kutjevačkom podrumu.
Imali smo izbornu berbu prosušenih bobica graševine, a traminac čeka. Spremni smo za ledenu berbu, ako zahladi, rekao je 24. siječnja 2012. Igor Hruškar iz marketinga našega najvećeg proizvođača predikatnih vina.
Ledena berba je odlična marketinška priča. Već sam spomen ledenog vina ljude podsjeti na gusto i slatko vino mednih i zrelih mirisa. Izborna berba prosušenih bobica u pravilu daje bolja vina, no puno je teže kupcima objasniti o kakvom je nektaru riječ.
Uvjeti za ledene berbe gotovo u pravilu stvaraju se nakon Nove godine. Vina na etiketama nose oznaku godine u kojoj je grožđe sazrijelo, a ne one u kojoj je brano. U Kanadi, zemlji koja je najveći svjetski proizvođač ledenih vina, smrznuto grožđe brali su oo Božića.
- I Badnju večer proveli smo u vinogradu. Imali smo osam sati savršenog vremena za ledenu berbu i to nismo smjeli propustiti – ispričao je Paul Speck, upravitelj vinarije Henry of Pelham iz kanadskog Ontarija.
Čekanje ledene berbe nosi sa sobom i velike rizike. Prvi su ptice koje pikiraju na vinograde jer drugog voća više nema. Opasni su i jeleni, srne te posebice divlje svinje. Od “velikih” neprijatelja još se i može obraniti, no od malog je to puno teže. Grožđe za ledenu berbu mora biti “napadnuto” plemenitom plijesni, koja vinu daje prekrasne i posebne arome, ali obična plijesan može ga upropastiti. Ona, jednostavno, smrdi.
Ledene te izborne berbe prosušenih bobica toliko su slatka vina da ne pristaju uz deserte. Imaju više kiselina od prošeka, porta ili madeire koje nazivamo desertnim vinima i zato su fina uz slana jela. Piju se s predjelima poput paštete od gusjih jetara. 
Odlična su uz glavna jela od svinjskog mesa čija se kožica karamelizira ili pačja prsa koja se preliju medom nekoliko minuta prije kraja pečenja te uz najplemenitije sireve nakon jela.
U moštu za najcjenjenije predikatno vino, izbornu berbu prosušenih bobica, mora biti najmanje 154 stupnja sladora po Oechslovome moštomjeru (na fotografiji desno). Prešaju se samo probrane bobice.
Za ledenu berbu mot mora imati 127 stupnjeva sladora po Oechslu, a temperatura u berbi mora biti najviše minus sedam stupnjeva. I preša se smrznuto grožđe na kojem mora biti plemenite plijesni. Ledeno vino radili su i stari Rimljani. Plinije Stariji, koji je živio od 23. do 79. godine naše ere, pisao je kako se neke sorte grožđa beru tek nakon prvog mraza.
Predikatne berbe su i izborna berba bobica (koje nisu prosušene), izborna berba grozdova te kasna berba. Za razliku od najviših predikata koji su jako slatki i mogu imati relativno malo alkohola, ova vina mogu biti i polusuha ili suha. Alkohol, međutim, može doseći i 16 posto.
Vino.hr online vinoteka