blog.vino.hr

Mlada vina od vranca trpka su, napadna mirisa, gotovo divlja, a pripitomit će ih odležavanje u drvenim posudama, bilo u barriqueu, bilo u velikim bačvama. Dobro odnjegovani vranci snažni su i doslovce napune usta, a u berbama koje im daju više kiselina to mogu biti i vina prikladna za višegodišnja odležavanja. Ćudljiva je, dakle, sorta poput stereotipa o crnom konju s kojim dijeli ime. U nas, nažalost, pretežu loši primjeri.
Nakon Drugoga svjetskog rata bio je među vodećim crnim sortama dalmatinskog zaleđa, no postupno su ga krčili jer mu je vjetar često trgao zrele bobe s grozdova. Danas je sorta koja se preporučuje u Sjevernoj Dalmaciji, vinogradarskoj podregiji koja obuhvaća područje od Primoštena do Drniša, Knina, Benkovca i Zadra. Dobrih hrvatskih vranaca u prodaji nema. Preporučiti se može samo Modro jezero (desno) vinarije Grabovac iz Prološca u kojem je vranac izmiješan s merlotom, cabernetom sauvignonom i našim izvornim trnjakom. I hercegovački dobri vranci kod nas su rijetki pa prava vina od te sorte treba potražiti u Crnoj Gori, zemlji iz koje vranac vjerojatno i potječe. Njime se proslavila i najveća njihova vinarija, podgorička Plantaže 13. jul, čiji Vranac Pro Corde godinama osvaja zlatne medalje na hrvatskim ocjenjivanjima. Stoji oko 60 kuna i ima izvrstan omjer kvalitete i cijene. Riječ je o zrelom vinu. Najmanje trećina odležala je u francuskim bačvama dvije godine. Vino je odlična pratnja jelima od divljači. U prodaji je i dvostruko jeftinije vino, Crnogorski vranac iste vinarije koji odležava godinu dana u inoks-posudama i fino pristaje uz roštilj. Plantaže rade i Vranac barrique koji godinu dana sazrijeva u novim bačvicama, potom pola godine u inoksu pa se nekoliko godina smiruje u boci. Za razliku od prva dva vranca, koji su većinom od grožđa sa Skadarskog jezera, ovaj barikirani je isključivo iz Ćemovskog polja (dolje), najvećeg vinograda u Europi, gdje je na 2310 hektara posađeno oko 11 milijuna trsova. Vino odležava u podrumu Šipčanik, koji je 2007. uređen u tunelima nekadašnjega vojnog aerodroma. Tamo je jugoslavenska vojska desetljećima držala MiG-ove. Ne znam je li zrakoplovima smetata 80-postotna vlaga, ali vinu u drvenim bačvama sigurno ne smeta. Štoviše, pogoduje mu. Iz tog je vinograda i elitno vino Vranac Resérve, koji odležava od tri do pet godina. Ima prekrasne, mekane tanine i odlično pristaje uz fine sireve i čokoladne deserte. Samo u tom podrumu može se nabaviti i Premijer, mješavina vina iz probranih bačvica u kojima je odležavao Vranac Resérve. Premijer se može kušati tek nakon što prođe sedam godina od berbe.
Makedonski vranci masovno se uvoze u Hrvatsku u cisternama pa ga naše velike vinarije pune pod fantazijskim imenima Veritas, Vinea itd. Ima i ponešto uvoza u buteljama, a jedini vranac vrijedan pozornosti je Alexander. Proizvodi ga vinarija Valandovo, čiji je vlasnik Istravino, pa je danas dio Agrokorova sustava. To vino stoji 190 kuna i bezobrazno je skupo.
Hrvati koji su sudjelovali u lanjskom istraživanju tvrtke GfK provedenom zbog dodjele certifikata Best Buy Award vjeruju da vranac ima najbolji omjer kvalitete i cijene među crvenim vinima. Drugi na toj listi bio je plavac mali a slijedili su merlot i babić.
T’ga za jug najpoznatiji je vranac na hrvatskom tržištu. Mnogi vole to polusuho vino koje je tipičan primjer kako Tikveš ostatkom šećera pokušava sakriti ispodprosječnu kvalitetu.
Bela voda fantazijsko je ime vina makedonske vinarije Tikveš. Rade ga od vranca i plavca. Valja znati da se Makedonci u posljednje vrijeme trude dokazati kako su obje sorta njihove izvorne.
Vranac mali posprdno je ime kojim nazivaju ovu sortu zato što se godinama priča kako kamioni dovoze grožđe i vino od vranca na Pelješac pa se tamo miješa s plavcem malim.

Ovo je objavljeno dana nedjelja, kolovoz 7th, 2011 u 11:52 i zavedeno pod sorte i(li) tehnologije. Komentare možete pratiti preko RSS 2.0 feed-a. Both comments and pings are currently closed.