Christophera Walkena nazivaju najboljim sporednim glumcem na svijetu. Nije bio glavni u filmovima “Annie Hall”, “Pogled na umorstvo” ili “Pakleni šund”, ali bez njegovih minijatura ne bi bili toliko dobri. Ni u “Lovcu na jelene” nije imao glavnu ulogu, no u tom filmu Oscar nije dobio Robert De Niro, koji je najčešće u kadru, nego baš Christopher Walken za sporednu, ali najdojmljiviju ulogu. Takav status u vinima ima cabernet franc, sorta koje u najvećim bordoškim crnjacima ima nekoliko postotaka. No bez nje ne mogu se ni zamisliti Château Margaux, Château Mouton Rothschild, Château Lafite Rothschild, Château Pétrus, Château Haut-Brion…, vina čije butelje u nas stoje i do 6000 kuna. Cabernet franc potječe iz Bordeauxa. Roditelj je robusnom cabernetu sauvignonu i elegantnome merlotu. S prvim ga miješaju da bi ga omekšao i dao mu uglađenost, a s drugim da ga ojača i osigura mu “kralježnicu”. Zapisano je kako je slavni francuski svećenik i državnik, kardinal Richelieu, u prvoj polovici 17. stoljeća iz Libournaisea na bordoškoj rijeci Dordognei cabernet franc prenio u dolinu Loire, no neki izvori pokazuju da je ondje stigao i prije 14. stoljeća. Dobro se snašao u tamošnjoj hladnijoj klimi, a iz te su ga regije preselili u Italiju pa dalje u Europu i svijet. Vinari ga vole jer prije sazrijeva pa znaju da će i u godinama s kišnim jesenima od njega imati dobro vino. Boja mu je malo “lakša”, svjetlija nego u merlotu i cabernet sauvignonu, druge dvije sorte iz velike bordoške trojke, a ima i nježnije tanine, pa ne treba tako dugo sazrijevati kao cabernet sauvignon. Iako je, dakle, u Bordeauxu sporedni vinski glumac, odigrao je i poneku glavnu ulogu svjetskoga glasa. U vinu Château Cheval Blanc, koje neprijeporno spada u najbolja (i najskuplja) na svijetu, ima ga oko 60 posto. U dolini Loire uglavnom ga proizvode samog.
U Hrvatskoj cabernet franc kao sortno vino rade u Podunavlju i Istri. Baš je njime, izlazeći prije nekoliko godina na tržište s vinom u buteljama, na sebe pozornost svratila relativno mlada iločka vinarija Trs. I danas im je to najbolje crveno vino. Pamti se i cabernet franc berbe 2004. Morena Degrassija (desno) iz Savudrije. Nedavni susret s njim, i odličnim pršutom rezanim rukom u zagrebačkoj vinoteci PZ Dropi, bio je pravi doživljaj koji je pokazao da ova sorta lijepo može odležati i više od dvije do tri godine koliko joj preporučuju.
Pri proizvodnji treba paziti na bačve. Cabernet franc ne podnosi previše paljene dužice pa je bolje rabiti velike i rabljene bačve od novih barriquea. Vino vrlo fino miriše po voću, ističu se šljive, trešnje, maline, crni ribiz, te ljubičicama. Ima umjereni postotak alkohola i izraženije kiseline od cabernet sauvignona.
Zbog tih osobina odličan je uz crveno meso, a posebno uz slavonska i istarska mesna jela “sa žlicom”. Teško je zamisliti vino primjerenije gulašima, čobancima, žgvacetima, kako god u kojem kraju zvali te mesne specijalitete koji su naizgled jednostavni, ali samo ih najiskusniji kuhari znaju dobro pripremiti. A samo će najbolji vinari znati izvući i maksimum od cabernet franca kao što samo najbolji redatelji znaju dobroga sporednoga glumca “pretvoriti” u izvrsnoga glavnog.
Vino.hr online vinoteka