blog.vino.hr

Ne želim aromatičan debit nego mineralan. Takav više pristaje hrani našega kraja, govori Alen Bibić, vinar iz Plastova, pokraj Skradina, o svom bazičnom debitu, vinu za koje grožđe bere u dva navrata – dio u vrijeme pune zrelosti i kako bi vinu osigurao snagu, a dio bere tri tjedna prije kako bi imalo dovoljno kiselina te bilo živahno i pitko.
U vinu R5 riserva debit je izmiješan s maraštinom, pošipom, sivim pinotom i chardonnayom. Godinu dana leži na finom talogu u novim bačvama. To je vino moćnog mirisa i nježnog okusa. Lučica je vino od debita iz pradjedova vinograda. Prinos je pola kg grožđa po trsu, a vino njeguje i do dvije godine u novim francuskim bačvama. Debit Lučica je, uz merlot i shiraz, vino iz Bibićeve serije Sangreal, što znači “sveti gral”.
- To je vino po mom ukusu – kaže.
A po djedovu ukusu trebala bi biti Ambra, prošek od sedam berbi debita.
– Trebam tri tone grožđa za bačvicu od 225 litara. To je posebno vino za posebne prilike, a ne ono što neki pune u bocu i prodaju za dva eura po litri – ljuti se Bibić na vinare koji ne posvećuju dovoljno pozornosti vinima te tako nemarom podcjenjuju i sve koji u vinima doista žele uživati.
Grožđe za Ambru Bibić do veljače prosušuje na vjetru pa tek potom preša. Svaku berbu ostavlja godinama da odležava u starim bačvama kako bi dobila oksidativne tonove poznate iz španjolskih vina sherry. I nakon što izmiješa različite berbe, vrati vino na odležavanje u bačvu. Rezultat je raskošno vino koje miriše na orahe, kadulju, rogač… Cijela je Dalmacija u nosu.
Takvi debiti opravdavaju vinare koji kažu da je debit prošlost, sadašnjost i budućnost skradinskoga kraja. Alen Bibić, koji 80 posto vina izvozi pod etiketom Bibich, posvećuje mu pozornost kakvu zaslužuje. I nije jedini.
Debit ima svježinu kontinentalnih vina i snagu kapljice s mora. Tako ljubitelji debita opisuju vina od ove sorte šibenskog, posebice skradinskoga kraja. Vinogradi debita su na pola puta između obale i surovih brda na granici s Bosnom i Hercegovinom. Grožđe kasno sazrijeva, pa nakupi dovoljno sladora tijekom vrelih rujanskih i toplih listopadskih dana. Svježe noći i vjetrovi s Dinare osiguravaju mu lijepe kiseline.
Prije stotinjak godina debit je davao najcjenjenija dalmatinska bijela vina. Izvozili su ga u Francusku i Italiju. Skradinska obitelj Bedrica osvojila je 1932. grand prix na vinskom sajmu u Toulouseu. Njihov je debit proglašen jednim od šest najboljih vina na svijetu. Obitelji Bedrica, koja je prva u Dalmaciji proizvodila i pjenušac, 1945. oduzeli su vinograde i zabranili joj flaširanje vina. U to je vrijeme i debit padao na najniže grane. U privatnim je podrumima to bilo macerirano, žuto, tupasto i gotovo neprozirno vino, koje su zvali žutina. Velike dalmatinske vinarije počele su prije četrdesetak godina raditi privlačni žućkasto-zelenkasti debit, no tad se tražilo što više grožđa s trsa. Uz takve uvjete u vinogradu ne može se napraviti dobro vino. Iz tog vremena, koje je potrajalo do osamostaljenja Hrvatske, mnogi debit ne pamte po dobrom. Sredinom ‘90-ih promijenilo se, nasreću, mišljenje. Nakon povratka prognanih u sela Dalmatinske zagore nekoliko je vinara debitu počelo vraćati sjaj. Osim Bibića, koji debite, kao i ostala vina, izvozi u SAD, Japan, Švedsku itd., tom sortom ozbiljno se bave Ivan Grozdanić (na slici gore) i dvije obitelji Sladić.
- Najviše vina, pa i debita, ode u podrumu, u rinfuzi. Kad bih mogao urediti ljepšu kušaonicu, sve bih prodao na kućnom pragu – govori Ivan Grozdanić, koji debit puni pod imenom položaja Škadinovac. Ljuti se što su vinari razjedinjeni. Da se okupe, tvrdi, lakše bi prodali vino, kao što to rade Istrani.
Marka Sladića iz Plastova, koji vino radi s ocem Josom, ljute vlasnici restorana. Ne nude, kaže, lokalna vina.
- Ako ga gosti ne piju kraj Šibenika, kako će ga piti u Zagrebu – pita Marko, čiji zelenkasto-žuti debit miriše na marelice, a zove se Toranac, također prema vinogradu. Marinko Sladić sa sinovima Jurom i Antom debit prodaje pod sortnim imenom. Jure hvali maraštinu, ali ističe kako debitu treba što prije vratiti stari sjaj.

Ovo je objavljeno dana ponedjeljak, lipanj 6th, 2011 u 12:02 i zavedeno pod sorte i(li) tehnologije. Komentare možete pratiti preko RSS 2.0 feed-a. Both comments and pings are currently closed.