Cviček je izvrsno vino za svaki dan. Odlično se slaže s brojnim jelima jer svojom lakoćom i živahnošću nadopunjuje različite okuse, a osobito dobro pristaje uz suhomesnata jela. Poslužite ga ohlađenog na 12 stupnjeva, rekao je Janez Živič, direktor Kmečke zadruge Krško, iz čijeg se vinskog podruma na hrvatsko tržište vratilo ovo svježe, lagano i živahno slovensko vino. U svijetu je gotovo jedinstveno po tome što se crvena kapljica radi od crvenog i bijeloga grožđa. 
U cvičeku, a Slovenci bi to simpatično izrekli “cvičku”, Vinskog podruma Krško prevladavaju frankovka i žametna črnina koju Samoborci, primjerice, zovu i kavčina, a ima je u bermetu obitelji Filipec. Crnim sortama, kojih je, ovisno o godini, između 60 i 70 posto, bijeli “začin” su kraljevina, graševina, zeleni silvanac i žuti plavec. Ta kombinacija daje doista prekrasno svijetlocrvenkasto vino rubinskog sjaja s ugodnim voćnim mirisima koji podsjećaju na maline, jagode i ribiz. Vino ima niski udjel alkohola, najviše do deset posto, i uvijek je suho – dakle, nema neprovrelog šećera. Zbog toga, tvrdi doktor Peter Kapš, autor knjige “Cviček: I hrana i lijek”, ovo je vino prikladno i za dijabetičare. A pozitivnih učinaka na zdravlje ima više.
- Dobro utječe na probavu, poboljšava apetit, sprečava nesanicu, pomaže ljudima s premalo želučane kiseline i onima s visokim tlakom – nabraja dr. Kapš poput nekadašnjih trgovaca eliksirima zdravlja i vječne mladosti te dodaje kako u cvičeku ima flavonoida koji sprečavaju oksidaciju štetnoga kolesterola LDL i ublažavaju kardiovaskularne bolesti.
- Izvrsno je sredstvo protiv starenja, kao i protiv stvaranja krvnih ugrušaka. Kiselina iz cvička otapa razne štetne tvari koje se u organizmu skupljaju u crijevima, žučnomu mjehuru, bubrezima, jetrima… – uvjerljiv je dr. Peter Kapš.
Nema žene koja će požaliti što je njezin muškarac pio cviček, hvalio je na svoj osebujan način ovo osvježavajuće vino pokojni Alojz Grdović, legendarni ugostitelj iz Grdanjaca kraj Samobora, mjesta na granici sa Slovenijom. U svom restoranu Vilinske jame prije 20-ak godina organizirao je i cvičekijade, višednevne i vrlo dobro posjećene priredbe posvećene osvježavajućem vinu, u kojem je i sam toliko uživao. Natjecali su se i hrvatski – mahom samoborski, vinari, pobjeđivali su uglavnom Slovenci, no svi su se vrlo dobro zabavljali.
Danas je cviček ostao slovenski ponos. Proizvođači su se 2004. udružili i u konzorcij kako bi osigurali kvalitetu “cvička”. Njih 12 na godinu proizvede između milijun i pol i dva milijuna litara vina koje pune u boce s navojnim čepom i kapicom na kojoj je oznaka konzorcija kao jamstvo kvalitete.
Član konzorcija je i Kartuzija Pleterje, tvrtka glasovitoga kartuzijanskog samostana koji je desetljećima u Hrvatskoj bio poznat po odličnim rakijama. Svoj cviček pune u boce s bijelom etiketom na kojoj je nacrtan redovnik u karakterističnoj odjeći, poput one na gornjoj fotografiji. Kartuzijanski red osnovan je 1084. u Francuskoj, što duhovitiji štovatelji cvičeka danas prihvaćaju kao dokaz da su i Francuzi uvidjeli koliko je to vino kvalitetno. Kartuziju Pleterje osnovao je 1403. celjski grof Herman II, tri godine poslije sagrađen je samostan kojeg su Turci 1471. srušili, ali brzo je obnovljen. Sadašnji izgled ima od 1904. U svijetu je danas samo oko 400 kartuzijanaca i kartuzijanki. Žive u 23 kuće u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Sloveniji, SAD-u, Argentini, Brazilu i Južnoj Koreji. Slovenski kartuzijanci obrađuju 30 hektara zemlje. 
U samostanu (desno), koji se ne može posjetiti, su voćnjak, povrtnjak i pašnjak, a vinograd, njive i livade su izvan zidina. Osim cvičeka rade misno vino od chardonnaya, sivog pinota, kernera i graševine.
U boljim godinama rade i pjenušac te predikatna vina. U bačvama im, osim vina, odležavaju i rakije koje rade od krušaka, jabuka, šljiva i ploda borovice. Ponosni su na kruškovaču s kruškom izraslom u debeljuškastoj boci te na grenčicu, rakiju oplemenjenu s 49 trava. Kartuzijanci se od drugih redova, trapista ili benediktinaca, razlikuju po inzistiranju na samoći. Posvećeni su kontemplaciji i zato ne primaju goste.
Vino.hr online vinoteka