Vina od maraštine drugu godinu nakon berbe dosegnu zrelost i bolja su nego kad su mlada. Barem maraštine iz Sjeverne Dalmacije i Dalmatinske Zagore, pokazalo je kušanje sedam vrlo dobrih do odličnih vina vina od ove sorte koje je organizirala Šibensko-kninska županija. Pet ih je bilo suhih iz berbe 2019. šesto polusuho iz 2016., a sedmo slatko vino iz dvije berbe, 2018. i 2017. Internetsku prezentaciju vodio je poznati sommelier Siniša Lasan, a sudionici su dobili vina nekoliko dana prije pa su ih mogli kušati te sudjelovati u raspravi.
Najsvježija je bila Maraština 2019. Marka Sladića iz Plastova. Gutljaj izaziva slinu i zove na sljedeći, a vino je sommeliera Ivana Juga podsjetilo na ona iz Sancerrea, vinorodne regije na lijevoj obali rijeke Loire, jugoistočno od grada Orléansa, iz koje dolaze neki od najboljih sauvignona na svijetu. 
Usporedba je, zato, bila veliki kompliment. Grožđe za ovu maraštinu maceriralo je šest sati, ima lijepe kiseline, 6,5 grama po litri, a pH je 3, što potencira svjež okus pa bi vino sljedećeg ljeta moglo biti hit.
Vinarija Rak na prezentaciju je poslala Maraštinu 2019., koja još nije u prodaji. U Dubravi pokraj Šibenika odnjegovali su je u drvenim bačvama različitih veličina, čiji utjecaj se osjeti, ali nije napadan. Miriše i na zrelo, djelomično i prezrelo voće, nema puno kiselina, no svježinu mu daje izražena mineralnost.
Maraština 2019. Ante Sladića iz Plastova istovremeno je kremozna i mineralna, dakle puna i svježa. Tamo su topli dani i svježe noći što se osjeti i u svježini vina kojoj pogoduje i vapnenačko tlo. Maceracija je trajala 24 sata, a dio je odležao u rabljenoj bačvi što je vinu omogućilo i ponešto vremena da se dodatno zaokruži.
Svježe, lagano, elegantno, mineralno, jednostavno i izravno vino, tim je riječima sommelier Marko Šram opisano Maraštinu 2019. Nikole Birina iz Vodica. Tri mjeseca odnjegovana je na finom talogu i to joj je omekšalo mineralnost koja ponekad zna biti „oštra“, dalo dodatnu svježinu te osiguralo punoću i pokazalo kako je njega na kvascima pravi put za sortu.
Izvrsna je i Maraština 2019. vinarije Baraka s poluotoka Srima između Šibenika i Vodica. Tri dana maceracije u betonskom tanku, a manjim dijelom u bačvici, te njega na kvascima do proljeća zaslužni su za zaobljen okus i nježne note maslaca, a mineralnosti je ostalo koliko treba kao i finih kiselina.
Davor Livaić iz Pirovca ponudio je polusuhu Maraštinu 2016. Berba je bila krajem rujna i vinificirana je bez maceracije. To je, rekao je Davor, jedina maraština koja je na tržištu, ali posljednjih godina bere ranije i kratko macerira grožđe. Bit će zanimljivo usporediti ta vina s ovom. 
Priča je završila izvrsnom maraštinom Marka Sladića Deurum, što se može prevesti kao bogovski ili božanski. U boci je koja nalikuje onima iz starih ljekarni, a i vino je onakvo kakve su maraštine bile kad su se tamo i prodavale. Ako ne za tijelo, lijek je za dušu. Kod proizvodnje slatkih vina najveći je problem izbjeći „lijepljenje“ neprovrelog šećera za jezik i nepce, zbog čega je često naporno piti ih. Marko Sladić napravio je s ekipom finu, slatku ali i svježu maraštinu. Grožđe beru 30 dana nakon redovne berbe, a još ga 30 dana prosušuju na graziolama, drvenim okvirima na kojima se suše i smokve. Boca od pola litre u vinariji stoji 180 kuna.
Maraštine su pružile više uzbuđenja nego debiti, čija je prezentacija bila nekoliko dana prije, i pokazale da na sjeveru Dalmacije daje ozbiljnija vina nego na jugu. To je možda i zato što „dolje“ ima drugih bijelih sorata za ozbiljnija vina pa maraštinu koriste za mlada. Pokazale su i da sorta može dati raznolika vina poput graševine, a spada u porodicu malvazija. U Italiji je zovu malvasia lunga i malvasia del Chianti no mi je s pravom držimo autohtonom zato što se kod nas uzgaja stoljećima pod nazivima rukatac i rukatica, grozd joj nalikuje torzu s rukama, maraškin, maraskin, marinkuša, đurđevina, kukuruz, krizol, višana… Otvara se pitanje kad ćemo i za graševinu sami sebi priznati da je naša.
Vino.hr online vinoteka