Sve su slične, ali svaka je posebna. Svoja. Takve su etikete na bocama kraljevine 2015. šest zelinskih proizvođača s motivima vila s mirnih prigorskih brežuljaka. Dizajn je inspiriran legendama i likovima vila i vilenjaka koji vladaju šumama i livadama Kraljevinom Zeline. Okrunjeni su poljskim cvijećem koje raste uz vinograde zelinskih vinara i prikazuju lakoću života, opis je novih etiketa kraljevine. Pravo na korištenje tih etiketa dobilo je šest zelinskih vinarija koje su zadovoljile stroge kriterije Udruge Kraljevina Zelina.
I njihova su vina slična, ali posebna. Svoja. Svih šest predstavljeno je proteklog vikenda u Cheese baru u središtu Zagreba.
Najviše mi se dopala kraljevina Željka Kosa, ponajprije zbog najizraženijih, a vrlo ukusnih kiselina koje vinu daju jedinstvenu svježinu. Vrlo su slične i kraljevina obitelji Puhelek-Purek te Jarec-Kure. Vinarije Kos-Jurišić, Žigrović i Ljubekov gaj imaju vina zatomljenijih kiselina. Branimir Žigrović, koji najveći dio kraljevine proda u svojem ugostiteljskom lokalu u Zelini, kaže da takvo vino više odgovara njegovim gostima.
Kraljevina je možda i najtipičnije ljetno vino u Hrvatskoj. To znači da treba imati niske alkohole, fine kiseline i ugodne, ali ne previše izražene arome. Jaka, puna i aromatična vina teško se piju na visokim temperaturama.
Kraljevinu mnogi nazivaju autohtonom sortom zelinskog Prigorja, tamo je ima i najviše, no uzgajaju je u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatske te u podravskom i posavskom rajonu Slovenije. U Zelini je zovu i imbrina ili brina, a prema boji grozda razlikuju crvenu, zelenu i pikastu (točkastu). Postoji i dišeća (mirisna).
Zbog tih različitih tipova 2003. počela je klonska selekcija kojom je obuhvaćeno 15.000 trsova. Probrana su 192, a od devet je napravljeno i vino. Lani su predstavljena četiri klona koji su dali najbolja vina i njihove se sadnice razmnažaju. Od njih, rekao je prof. dr. Edi Maletić, jedan od voditelja projekta, možemo očekivati vrijedna vina.