blog.vino.hr

Počelo je sa chardonnayom. Prije 12 godina Agronomski fakultet u Zagrebu i Zagrebačka županija pokrenuli su projekt “Poboljšanje kakvoće vina chardonnay” koji je u podrume Zelinčanina Stjepan Jareca te Plešivičanaca Tomca i Šembera, a poslije i Režeka uveo burgundsku tehnologiju “sur lier”, njegovanje vina na kvascima. U Vinariji Korak nadovezao se na eksperimente koje je Velimir Korak počeo. Isprva su svi radiliu tišini, a prva javna kušanja 2004. godine izazvala su pravo oduševljenje.
– To je nešto najbolješto sam pila – ponosno o svom chardonnayu su lie govori Ivanka Šember, koja je sa suprugm Zdenkom prvo grožđe ovom tehnologijom preradila u berbama 2001. i 2003. Berb 2002., dodao je Zdenko Šember, nije dala dovoljno dobro grožđe.
Sirovina mora biti savršeno zdrava jer se moštu i vinu ništa ne smije dodavati. Vrenje je dugo i polako, pa su okusi i arome kompleksniji i postojaniji, a višemjesečno školovanje na kvascima i zrelim vinima osigurava svježinu. Ovakva vina u pravilu ne izlaze brzo na tržište jer najmanje pet, a ponekad i deset godina dobivaju na kvaliteti. Tako se sad uživa u Korakovoj berbi 2007., a još se može naći i Chardonnay Premier obitelji Tomac iz2005. To je posljednji chardonnay koji su oni radili na kvascima. Od 2007. tu sortu rade u amforama ili od nje proizvode pjenušac.
Posljednjih desetak godina sve više hrvatskih vinara radi na kvascima vina od različitih sorata i s različitim uspjehom. Neki su sasvim prihvatili tu tehnologiju pa vina posebno ni ne označavaju, ali u čaši se osjete punoća i kompleksnost. Među njima je i Jasna Antunović iz Dalja. Bivša financijašica posvetila se proizvodnji vina koju neki nazivaju ekstremnom, a u stvari je prirodna.
– Napravili smo poluukopani podrum, čiji je pod četiri metra ispod zemlje i zimi je temperatura dva do tri stupnja, a ljeti 16 do 17. U jesen, kad bi se vinu moglo i nešto loše dogoditi, ono se smiruje jer je hladno, pa smo i mi mirni do proljeća. Imamo samo dva pretoka. Prvi je tri tjedna nakon fermentacije, a drugi u svibnju. Između toga samo kušanjem provjeravamo je li sve u redu – objasnila je i dodala da sva vina njeguje na kvascima, a oznaku “sur lie” napisala je samo na graševinu iz 2009. kad je grožđe bilo superzdravo i savršeno za tu tehnologiju. Dalo je prekrasno vino slamnatožute boje, izraženoga cvjetnog i voćnog mirisa te osvježavajućeg okusa. Nije to lagano ljetno, kiselkasto vino, nego puna, snažna i gusta graševina koju treba iti uz najbolju ribu ili jela od mesa.
Jasna Antunović radi pet vina. osim graševina, ima chardonnay, zeleni silvanac, crni pinot i muškat ottonel. Odnedavno su joj sva vina vrhunska. U tu je kategoriju posljednji ušao mladi zeleni silvanac vrlo finog i neuobičajeno intenzivnog mirisa. Graševinom i muškatom osvajala je zlata na izložbama u Mađarskoj i Srbiji. Jasna ima vrlo jednostavan odgovor na pitanje zašto je dobar posao “s novcem” zamijenila nesigurnom poljoprivredom.
- Puknulo me – smije se i dodaje da nije požalila.
- Radim što ljudi vole, radim s prirodom i družim se s ljudima. Može li bolje – sretna je jedina vinarka Podunavlja.