blog.vino.hr

Tome neće biti kraja, požalili su se neki vidjevši listu od 16 vina na radionici “Inside riesling” koju je Željko Bročilović Carlos vodio na festivalu Label Grand Karakterre u Zagrebu. Na kraju su pitali zar je to sve?
Carlos je predstavio četiri grupe po četiri rizlinga, od mladih i voćnih, preko odležanih suhih pa do predikatnih, slađih i zrelih, čak i punoljetnih iz 1995.
To vino, posluženo kao 14. po redu, oduševilo je na prvu, a bila je to rijetka prilika da ga se kuša jer ga u prodaji više nema. Vino je nevjerojatno živo. Mladost pokazuje s radošću kojom to čini 19-godišnja djevojka. Neobično je, mutno, ali fino bilo i 15. vino, Riesling Rausch Auslese 2010. vinarije Forstmeister Gelz Ziliken koji ima 200 grama neprovrelog šećera i 11 grama kiselina po litri. Kako je vrijeme prolazilo, u prvi je plan iskočilo posljednje posluženo vino. To je bio Riesling Wehlener Sonnenuhr Auslese 2003. iz podruma Joh. Jos. Prüm. Isprva jednostavno, brzo je iskazalo raskoš i otvorilo pitanje treba li i rizlinge dekantirati?
– Ne. Rizlinzi se trebaju popiti brzo nakon otvaranja. Samo je one poprilično stare dobro otvoriti sat vremena prije kušanja, ali ne smiju se istakati. Neka se polako prozračuju u boci – objasnio je Carlos, koji je veliki zaljubljenik u rizlinge i njihov najznačajniji uvoznik.
Dobri rizlinzi, dodao je, s oznakom Kabinett mogu biti 50 godina u punoj formi. To ne znači da se tako stari mogu i kupiti. Kušali smo i izvanredan Riesling Idig G. G. 2008. vinarije Christmann koja vina izbacuje na tržište godinu za godinu. Prije sljedeće berbe isprazne skladište, a kupcima prepuštaju izbor hoće li vino popiti ili čuvati. Ovoga vina, u čijem je imenu G. G. kratica od Grosse Gewächs (veliki položaj), napunili su u 2400 boca, pa tko ga je sačuvao, u podrumu ima blago. Veseli što u istu priču s ovim velikim vinima pripadaju i rizlinzi plešivičke obitelji Šember koje smo kušali tri dana prije. Tamo je otvorena i berba 2008. koju su Šemberi napunili u 1,5-litarske magnum boce i “zaboravili”, eto, do kraja 2014. Ima prekrasan miris zrelog rizlinga, mnogi će se nasmijati kad ga se nazove petrolejskim, a okus mu je strašno pun i topao. Već tad sam zapisao da je na tragu najboljih mozelskih vina, a Carlosova je radionica to samo potvrdila. Na ovog velikog Šembera podsjetio me Riesling Dr. Bürklin-Wolf Deidesheimer Hohenmorgen Trocken G. C. iz 2009.
A veseli i to što je Carlos na početku radionice, između redaka, spomenuo i hrvatsko podrijetlo rizlinga.
Kao pretke mu je naveo sortu heunisch, zatim divlju, odnosno šumsku lozu Vitis vinifera subspecies sylvestris i sortu traminac. U tome je najznačajnija prvospomenuta sorta čije je puno ime Heunisch weiss, Francuzi je zovu Gouais blanc, a u Zagorju belina bijela velika ili stara krapinska belina. Nadimak joj je “zagorski Kazanova” jer je roditelj desetak sorata, među kojima su chardonnay, moslavac, koji zovu i furmint, šipon ili pušipel, frankovka, pa i rizling. Proteglo se tako Zagorje do Mosela i granice s Luksemburgom.