Većina vino kupuje kao dar muškarcima, no fina butelja razveselit će i ženu. Dr. Stephen Strakowsky, šef psihijatrijskog odjela na Institutu za neuroznanosti Sveučilišta Kalifornija, tvrdi da vino pomaže i ženama.
- U malim količinama vino je stimulans pa se nakon napornog dana svi osjećaju bolje uz čašu – pojašnjava Strakowsky i odmah upozorava da treba imati mjeru.
- Čaša vina na dan ne bi smjela prerasti u pet ili šest čaša jer tad ‘lijek’ postaje uzročnik bolesti. Čaša vina blagotvorno djeluje na zdravlje, ali boca ne. Ona stvara samo pijanstvo i dodatne kilograme – kaže dr. Strakowsky. Stručnjaci upozoravaju i da žene dvostruko češće od muškaraca boluju od anksioznosti i depresije te da olakšanje u takvim prilikama traže u alkoholu.
Američki Nacionalni institut za istraživanje utjecaja alkohola proglasio je čašu vina na dan i najviše sedam čaša na tjedan umjerenom konzumacijom za žene. Muškarcima dopušta dvostruko više. Do tri čaše na dan za žene, ali ponovno ne više od sedam tijekom tjedna, odnosno četiri čaše na dan i ne više od 14 na tjedan za muškarce smatra se pijenjem bez rizika. Sve više od toga može imati posljedice. Prvo psihičke, a ako se preporučene količine jako premaše, onda i fizičke.
Kao koliko piti, važno je i što piti, dodat će istinski ljubitelji dobrih vina. Tko ima priliku češće piti finu kapljicu, zna da se takvo uživanje ni po čemu ne može uspoređivati s nekontroliranim ispijanjem litara vina. Finih se vina, jednostavno, ne može puno popiti jer ona ne ispunjavaju samo želudac i mjehur, kao što to čine razrijeđena i jeftina. Njima se vrlo brzo ispune sva osjetila. Miris i okus dobrog vina dugo traje u nosu i ustima, a još dulje u pamćenju, pa tijelo ne traži novi gutljaj. Uz takvo vino žeđ se gasi vodom pa nema pretjerivanja. Ovim idejama vođeni američki liječnici dali su naputak i za višesatno pijuckanje, svjesni da ima prilika kad je teško stati na čaši. Treba se ograničiti na čašu svaki sat. I poslije nekoliko dana mirovati.
To se odnosi i na žene i na muškarce.
A kakva vina žene vole piti? One znaju odgovor na to pitanje, pa je ovo savjet muškarcima čime da ih ponude. Uvriježeno je mišljenje kako muški vole jača vina, prije svega suha, mirna i u većini slučajeva bijela, a žene suprotna, dakle, manje alkoholna, slatka, pa i pjenušava te da su im ipak crvena draža od bijelih.
Na ocjenjivanjima vina, po broju bodova koje dodjeljuju, uglavnom se vidi da su ženama puna bijela vina, koja bi mnogi nazvali muškima, draža od crvenih, iako i njih vole. Suhim dobrim vinima će lakše dati najvišu ocjenu nego slatkima, a da vole pjenušce, vole…
Po navikama na večerama i sličnim prilikama tijekom kojih se uživa u vinu, i kod žena koje nisu vinske profesionalke vidi se da lako razlikuju dobro od lošeg vina. Bez obzira na boju, slatkoću ili mjehuriće. I drže se prije navedenog pravila o čaši svaki sat. Nijedna, pritom, neće “istrčati” s čestim muškim prijedlogom da “može čaša, ali daj mi onda najveću koju imaš”.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Arhiva za 2014.
Vino je ženama nagrada
subota, 8. ožujak 2014.Vino tjedna 7. ožujka: Galić Crno9 berba 2011.
četvrtak, 6. ožujak 2014.
Ugodnog mirisa, vitkog tijela, toplog, uravnoteženog i mekog okusa, živo… Tako su članovi žirija na ocjenjivanju Vinske zvijezde opisali vino Crno9 berbe 2011. iz vinarije Galić u Velikoj kraj Požege. Dodijelili su mu tri zvjezdice. U MIVA Galeriji vina butelja stoji 100,30 kuna. 
Vinarija Galić trenutačno na tržištu ima i sauvignon 2013., rose 2013., graševinu 2012., chardonnay 2011., cabernet sauvignon 2011. i crni pinot 2011. 
U ovom krugu ocjenjivanja tri zvjezdice osvojio je i novozelandski Sauvignon Villa Maria 2013. Vino čistog, sauvignonskog mirisa i egzotičnog okusa u vinoteci Dobra vina stoji 75 kuna. Bez zvjezdica su ostali Marcillac 2012. Mansois Francuza Lionela Osmina i Maraština Sladić 2012. iz Plastova kraj Skradina.
Uoči SP-a: Treći na svijetu i u ispijanju vina, a ne samo nogometu
Srijeda, 5. ožujak 2014.
Vatikan, Andora, Francuska, Sveti Petar i Mikelon, Slovenija, Hrvatska, Makedonija… To je lista najvećih ljubitelja vina na svijetu, odnosno prvih sedam država u kojima se pije najviše vina po glavi stanovnika prema podacima kalifornijskog Vinskog instituta. Vatikan je uvjerljivo prvi. Svaki tamošnji stanovnik popije gotovo 100 butelja na godinu (73,78 litara). To ne treba čuditi jer Papinska država ima nešto više od 800 stanovnika i gotovo svi su odrasli muškarci, a “ispijanje vina im je i u opisu radnog mjesta”. Ispred Hrvatske još su i Andora te francuski prekomorski teritorij St. Pierre & Miquelon, otočje 25 kilometara od Newfoundlanda istočnood Kanade. Kad se s te liste uklone tri državice koje ukupno imaju jedva malo više stanovnika od Osijeka, Hrvatska je trečća na svijetu, iza Francuske i Slovenije, a ispred Makedonije, Portugala, Švicarske, Italije… Podaci su to za 2012. koji su objavljeni u godini svjetskog nogometnog prvenstva i izjednačili su najbolji rezultat hrvatske nogometne reprezentacije. Ako im je za vjerovati. Sumnja se mora pojaviti jer je isti Institut prema potrošnji 2011. Hrvatsku svrstao na 15. mjesto. Te smo godine pili 32,12 litara vina po stanovniku, a godinu poslije 42,59 litara. Ili smo se jako propili, ili jako obogatili… A vjerojatno ni jedno ni drugo. Uostalom, baš Amere briga za nas. Kao što se mi rugamo državicama Vatikanu, Andori te Svetom Petru i Mikelonu, tako smo mali Kaliforniji, a kamoli SAD-u.
1. Vatikan – 73,78 litara po stanovniku
2. Andora – 46,41 litra po stanovniku
3. Francuska – 44,19 litara po stanovniku
4. Sveti Petar i Mikelon – 43,57 litara po stanovniku
5. Slovenija – 43,27 litara po stanovniku
6. Hrvatska – 42,59 litara po stanovniku
7. Makedonija – 41,54 litara po stanovniku
8. Portugal – 40,93 litara po stanovniku
9. Švicarska – 40,44 litara po stanovniku
10. Otok Norfolk – 39,9 litara po stanovniku
Vino veljače: Stina Plavac mali Majstor 2009.
petak, 28. veljača 2014.
Najbolje ocijenjeno vino u veljači, koje je ponijelo prvu titulu Vino mjeseca u ocjenjivanju Vinske zvijezde, jest Stina Plavac mali Majstor. Nastalo je na Braču, u berbi 2009. godine, a u Vinariji Jako vino u Bolu, vlasnika Jake Andabaka, biznismena u turizmu. 
Uz ocjenu od visokih 90 bodova i četiri zvjezdice, žiri ga je opisao kao „čisto, osvježavajućeg mirisa, pitko, finih kiselina i, unatoč visokih 15 posto alkohola, u okusu djeluje lagano. Prijat će i za (ljetnu) žeđ, i uz dobra jela“.
Zanimljiva je etiketa, potpuno bijela poput bračkog mramora, s Brailleovim pismom. Ideja je da po njoj svaki kupac može sam crtati i pisati. I to vinom, plavcem, naravno. Dizajn je dobio uglednu međunarodnu nagradu. U Vivatu fina vina cijena je bila 160 kn.
Ova vinarija, koju vodi Ivica Kovačević, spasila je od uništenja Prvu dalmatinsku vinogradarsku zadrugu otvorenu još 1903. u Bolu u koju se prije nekoliko godina “uselila”. Pod imenom Stina radi i fini Plavac koji se ne zove majstor i jeftiniji je, ali i plavac Remek djelo, od najboljeg grožđa iz dobrih godina te iz probranih bačvica. Imaju i jako dobar pošip. Za njega zasad kupuju grožđe na Korčuli, dok posađeni vinogradi ne počnu davati rod. 
Vino.hr online vinoteka