blog.vino.hr

Godine nisu važne, pokazalo je pozivno ocjenjivanje vina Red Blend, dosad najveća smotra hrvatskih mješavina crnih sorata. Najbolje je vino bilo gotovo najstarije, iz berbe 2007., i samo je jedan veteran imao godinu više. No, među četiri zlatna, dakle najbolje ocijenjena vina, bio je i crnjak iz 2018. Trogodišnje vino tog tipa u boci je poput 18-ogodišnjaka, dakle na pragu odraslog, a pokazalo se poput talentiranog mladog nogometaša: uvijek spremno za “bicikl” ili guranje lopte nekome kroz noge, ali i za najteže utakmice poput ove na kojoj je podijelilo treće mjesto.
Ako već godine nisu, brojke su važne. To je pokazao Moreno Degrassi, veliki vinar iz malog mjesta Bašanija pokraj Savudrije. Poslao je na Red Blend četiri vina i tri su zauzela prva tri mjesta.
Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007. bilo je najbolje na ocjenjivanju. Napunio je 14 godina crnjak Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007. Morena Degrassija iz mjesta Bašanija pokraj Savudrije. Nije to malo za vino, štoviše malo je vina koja izdrže toliko, a ovaj klasični bordoški miks merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca najbolji je bio među 57 mješavina crnih sorata. Prepun je aroma zrelog voća poput šljiva i crnog ribiza i fino pikantan, kao da je začinjen mrvicama najboljeg papra. Degrassijevo vino Terre Bianche Cuvée Rouge 2012. bilo je drugo, a Terre Bianche Cuvée Rouge 2009. podijelilo je treće mjesto sa “zlatnikom” iz Zagorja: vinom Karizma 2018. vinarije Petrač s Hršak Brega pokraj Krapinskih toplica.
Srebrna vina Red Blenda su Goldberg Red 2019. Vina Belje iz Kneževih Vinograda u Baranji, Korlat Supreme 2013. iz okolice Benkovca, Boškinac Cuvée 2016. iz Novalje na Pagu, četvrto Degrassijevo vino Terre Bianche Cuvee Rouge Riserva 2013. te Kurykta Reserva 2018. Antona Katunara s Krka.
Katunarovo vino Kurykta Supele 2017. predvodi listu brončanih mješavina na kojoj su i Festigia LV 2015. Vina Laguna iz Poreča, Galić Crno 9 berbe 2016. iz Kutjeva, Clemente crni 2016. Ivana Damjanića iz Poreča te K7, vino od sedam sorata iz berbe 2019. Vlade Krauthakera iz Kutjeva.
Na Red Blend su stigla vina iz svih dijelova Hrvatske, od Podunavlja preko Zagorja, Istre, Kvarnera i Dalmacije do Konavala. Ocjenjivačka je komisija bila sastavljena od starih mačaka koji su odigrali stotine takvih utakmica u Hrvatskoj i inozemstvu te mlađih lavova, koji su također prošli puno kilometara po vinarijama i/ili velikim ocjenjivanjima. Bili su to enolozi Franjo Francem i Slaven Jeličić, sommelieri Darko Lugarić i Silvio Dedić, direktor Međunarodnog festivala vina i gastronomije Vino.com Ivan Dropuljić te novinar i vinski kritičar Željko Suhadolnik.
Bila je čast voditi i posluživati takvu komisiju pri čemu je puno pomogla i vrijedna ekipa zagrebačke Esplanade koja je čuvala vina i pripremila ih za ocjenjivanje pa poslije njega sve sudionike okrijepila finim ručkom.
- Kušali smo raznolike kombinacije autohtonih i internacionalnih sorata u hrvatskim crvenim blendovima, a čak i kad su sorte iste ili slične, stilovi vina variraju od proizvođača do proizvođača. Svako vino ima povijest i odraz je terroira, odnosno klime, tla i vinara. Imamo jako kvalitetne mješavine crnih sorata što je i dokaz da su domaći vinari itekako ovladali suvremenim enološkim postupcima – rekla je Ana Rogač, suosnivačica projekta iVino.
Sva vina pristigla na Red Blend bila su vrlo dobra ili odlična, a u poplavi ocjenjivanja na kojima se bodovi bliže maksimalnoj brojci 100, ovi su ocjenjivači odabrali strožiji kriterij. Zato se objavljuje samo redoslijed vina, a koliko je koje osvojilo bodova znaju, naravno, vinari.
Projekt iVino osnovan je zbog promidžbe hrvatskih vina. Započeo je velikim ocjenjivanjem ružičastih vina Drink Pink u lipnju (lijevo), a u studenom predstoji natjecanje hrvatskih pjenušaca. Najbolja će vina biti predstavljena na Festivalu Vino.com u Esplanadi 26. i 27. studenog kad će i vinari čije su djelo dobiti zaslužena priznanja.

Ružičasta vina, pojednostavljeno, rade se od crnoga grožđa onako kako se rade bijela vina, dakle sa što kraćim zadržavanjem kožica bobica u grožđanom soku kako se iz njih ne bi izvuklo previše boje. Ali može se napraviti ružićasto vino i od nekih sorata bijeloga grožđa, onako kako se radi crno vino, s duljim zadržavanjem kožica bobica u grožđanom soku kako bi se iz njih izvuklo što više boje. Sok velike većine sorata grožđa je bijel, a boja je u kožici bobica i, krajnje pojednostavljeno, što se dulje bobice maceriraju, u vinu će i boje biti više. Najčešće korištena bijela sorta koja može dati i tamnija vina je sivi pinot, prirodni mutant crnog koji je kroz stoljeća izgubio boju.
Dva ružičasta vina od sivog pinota bila su i na ocjenjivanju Drink Pink, među 45 pjenušavih, mirnih, suhih, slađih pa čak i slatkih ružičastih vina iz cijele Hrvatske, od Podunavlja do Konavala.
Pjenušac Tango vinarije Josipović iz Bekteža pokraj Kutjeva proizveden je klasičnom metodom druge fermentacije u boci nakon koje je dugo njegovan na kvascima. Nakupio je 13 posto alkohola, ima i 10 grama neprovrela šećera te čvrsto tijelo pa se ne može držati laganim roséom. Riječ je o vinu koje fino podnosi i “jača” jela od onih koje vežemo uz pjenušce.
Dvorska vina Šoškić s Plešivice poslala su, pak, mirno ružičasto vino od sivot pinota, također s 13 posto alkohola, također i snažnijeg tijela. Ma koliko izgubio boju, sivi pinot ne može sakriti da je nekad bio crn pa su mu i ostale osobine crnih sorata. Unatoč tome, oba vina dobila su dobre ocjene, kojima bi na kušanju za puštanje u promet Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zavrijedila i kategoriju vrhunskih vina. Veseli što je takve ocjene zavrijedila velika većina uzoraka prispjelih na Drink Pink, što znači da nam je ponuda jako dobra, pogotovo zato što je komisija bila vrlo stroga i raznolika, sastavljena od enologa, sommeliera, vinskih kritičara i organizatora vinskih festivala. A i međunarodna.
Ocjenjivali su, abecednim redom, Ivan Dropuljić, Matthew Horkey, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Ivana Puhelek i Željko Suhadolnik metodom do 100 bodova Međunarodne organizacije za lozu i vino OIV. Najmanju i najveću ocjenu izbacivali smo, ostela zbrojili pa podijelili sa četiri, a aritmetičku sredinu zaokruživali na cijeli broj.
Najviše bodova, čistih 87, osvojila je Franka, odličan osvježavajući suhi rosé od frankovke iločke vinarije Trs. Na 87 smo zaokružili i bodove koje je zaslužila također suha Rosella, “ružica” od muškata ruže vinarije Poletti iz Višnjana koja miriše na ruže, jagode i maline. Grožđe je s položaja Rogovići, a među redovima muškata ruže ima terana koji se sadi kao oprašivač, ali vinu daje posebne note. Ima 13,5 posto alkohola, što je za rosé puno, no fino je ukomponiran i osjeća se kao fina slast.
Dojmljivih 86 bodova osvojili su i pjenušac Rosé Brut od crnog pinota Drage Kurtalja s Plešivice te mirna vina Rosé Kutjevo, Rosé Iločkih podruma koji je ponovno od frankovke, Rosé Đakovačkih vina, Rosé Vina Erdut i Magistra Rosé iz njihova susjedstva i slatki Muškat ruža Vina Laguna Festigia. Bodom manje, a s 85 bodova, što znači zlato na većini ocjenjivanja, mogu se podičiti slatki rosé Josić Panonium Dea od muškata žutog, istarski suhi dvojac od terana Benvenuti Rosé i Terosa vinarije Pilato te Kopjar Rosé iz Hrvatskog Zagorja. Među preostala 32 vina, velika većina osvojila je između 82 i 84 boda.
Ta vina moći će u nedjelju, 27. lipnja kušati i posjetitelji Pink Daya u zagrebačkom Muzeju za suvremenu umjetnost. Tamo će ih u 17.30 sati predstaviti osnivači projekta iVino, u sklopu kojeg je bilo i ocjenjivanje Drink Pink.

87 bodova
Trs Franka
Poletti Rosella

86 bodova
Kurtalj Rosé Brut
Kutjevo Rosé
Iločki podrumi Rosé Frankovka
Đakovačka vina Rosé
Vina Magistra Rosé
Vina Erdut Rosé
Vina Laguna Festigia Muškat ruža

85 bodova