Francuzi su konačno priznali da im se sviđaju naša vina. Njujorčani govore kako su engleski pjenušci sljedeća velika “cool stvar”, a mi planiramo posaditi milijun trsova u godinu dana. Imamo dobre razloge da nazdravimo s pjenušcem. I to engleskim pjenušcem, rekao je za britanski dnevni list The Guardian glumac s manjim ulogama u prva dva “Supermana”, većim rolama u britanskim kazalištima te veliki vinski kritičar Robert Owen “Oz” Clarke, autor desetaka knjiga te voditelj televizijskih emisija i serijala o vinu. Treba mu vjerovati kad govori o vinima i zato što je 1982. pobijedio na Svjetskom prvenstvu u kušanju. Bilo je to posljednje prvenstvo pa je 35 godina svjetski prvak. I od tih 35 najmanje 15 godina uporno tvrdi kako su engleski pjenušci svjetski prvaci. Ili će to postati. I nije daleko od istine. Točno je godinu dana prošlo od ocjenjivanja na kojem su britanski vinski trgovci 14-orici francuskih poznavatelja šampanjaca ponudili tri para pjenušavih vina. U svakom su bili šampanjac i engleski pjenušac te je u svakom po devet Francuza reklo da su “Englezi” bolji. Tako je pjenušac vinarije Nyetimber Blanc de Blancs iz Zapadnog Sussexa pobijedio šampanjac Billecart-Salmon Grand Cru Blanc de Blancs, a čak je 13 ocjenjivača bilo uvjereno da je Nytimber u stvari šampanjac. Engleski Gusborne Rosé bio je bolji nego šampanjac Ayala Rosé Majeur, a Ridgeview 2009. nego šampanjac Jacquesson Cuvee no 738. U ta dva dvoboja pola ocjenjivača krivo je procijenilo u kojoj je čaši šampanjac. I prije pola godine u Stockholmu Nyetimberovi pjenušci bili su bolje ocijenjeni od šampanjaca.
Razvoju engleskog vinarstva, a posebno vinogradarstva, odgovara i globalno zatopljenje jer se zone uzgoja vinove loze “sele” u hladnije krajeve. Plan sadnje milijun trsova u samo godinu dana znači otprilike 200 hektara novih vinograda, što je tri puta veća površina od Dingača, najpoznatijeg hrvatskog vinogradarskog položaja. Plan znači i oko dva milijuna novih boca pjenušca na godinu, čija je vrijednost 50 milijuna funta (gotovo 440 milijuna kuna). Površine pod vinogradima u Engleskoj i Wallesu od 2000. su se utrostručile i danas je pod lozom oko 1820 hektara. Kod nas je, prema podacima iz 2014., više vinograda samo u četiri županije: Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, pa je jasno da će ispasti smiješan onaj tko se nasmije na spomen engleskih vina.
Potencijale engleskog vinogradarstva i vinarstva prepoznale su i dvije slavne šampanjske kuće iz Reimsa. Taittinger je s engleskim partnerima osnovao kompaniju Domaine Evremond i 69 hektara u Kentu zasadio klasičnim šampanjskim sortama chardonnayom te crnim i mlinarskim pinotom te planiraju prozvoditi oko 300.000 boca pjenušca na godinu. Pommery, pak, ne žuri sa sadnjom, iako planiraju i vlastite vinograde u Engleskoj, ali njihov šef podruma Thierry Gasco engleske pjenušce radi s Emmom Rice, kolegicom iz vinarije Hattingley u Hampshireu. Englezi su tako zaokružili dio svoje vinske povijesti koja je započela uvozom ponajprije slatkih vina Porto, Madeira i Sherry iz Portugala i Španjolske. U potpalubljima brodova kojima su ih transportirali bilo je toplo i pokretala se neželjena refermentacija pa su počeli dodavati destilate, najčešće vinjak, kako bi alkohol ubio kvasce. Tako su Englezi zaslužni i za nastanak ojačanih ili fortificiranih vina. Inače, prve vinograde u Engleskoj sadili su Rimljani, a tijekom srednjeg vijeka vinogradarstvo je zamrlo. Današnja vinska proizvodnja začeta je desetak godina nakon 2. svjetskog rata, rasti je počela 70-ih godina, a sad postaje sila.