Mlado vino je djelomično ili potpuno provrelo i nije prošlo cjelovitu tehnološku obradu, stoji u hrvatskom Zakonu o vinu.
Desetljećima je jedino mlado vino koje se svake godine moglo kupiti u Hrvatskoj bio portugizac, i to ponajprije onaj s Plešivice. Punili su ga sporadično u nekim vinarijama Slavonije i Podunavlja, no brzo odustajali.
U berbi 2015. šibenska Vinoplod Vinarija je od merlota, vranca i plavke napravila vino Mlado, ali ove godine nisu ga ponovili. Zato je Feravino nastavilo s proizvodnjom Mlade koju su, također 2015., napravili od frankovke. Ovogodišnja Mlada pokupila je i poprilično dobre kritike.
- Odlikuje se lijepom živahnom purpurno rubin crvenom bojom. Miris je intenzivan, elegantan i fin. Isprva se javljaju malina i višnja, kasnije dolazi nota jagode, a potom malo začina i čokolade. Vino je suho, djelomično toplo i mekano, a krase ga i dobra svježina, fini i sitni tanini pa se lijepo pije – napisao je o Mladoj naš slavni sommelier Emil Perdec, a ja sam je već preporučivao uz uobičajena jesenska jela s kobasicama ili suhim mesom te kiselim kupusom. Pristajat će i novogodišnjem odojku, a butelja je u Vrutku oko 25 kuna.
Na sličnom je tragu i Srijemski mladac. To vino rade Iločki podrumi od frankovke i portugisca te ga prodaju u svojim vinotekama širom Hrvatske. Ima relativno niske alkohole, 12,2 posto, izraženije kiseline, a litra je 20 kuna.
Po cijeni je tu otprilike i ponajbolji ovogodišnji portugizac. Litrena boca je u Vrutku 22 kune.
Hrvatska mlada crvena vina često se, ali krivo, uspoređuju s najpopularnijim svjetskim mladim vinom koje se zove Beaujolais nouveau. Ono se radi od sorte gamay tehnologijom karbonske maceracije. Cijele bobice stavljaju se u tankove uz dodatak ugljikova dioksida pa pucaju i sok fermentira bez dodira s čistim kisikom što mu zadržava svježinu. Naša mlada vina proizvode se klasično – prešaju pa fermentiraju. Grožđe se ranije bere i ranije su spremna za uživanje. No treba ih popiti prije proljeća.